DA LI ĆE OPERACIJE KATARAKTE U PRIVATNIM BOLNICAMA REFUNDIRATI DRŽAVA

Da li je na pomolu kraj dvogodišnjem čekanju?

Godišnje možemo da uradimo 300 do 400 operacija u našoj ustanovi – kaže hirurg dr Miroslav Davidov iz privatne Opšte bolnice „Sveti Jovan”
Asocijacija privatnih zdravstvenih ustanova počela je razgovore sa Ministarstvom zdravlja o mogućnosti operacija katarakte u privatnim bolnicama, budući da se u Opštoj bolnici „Đorđe Joanović” na operaciju čeka dve godine, odnosno 730 dana.
Takva odluka bi bila dobra i za pacijente i za lekare, ali za sada postoji dilema oko cene operacije koju bi privatnoj zdravstvenoj ustanovi trebalo da nadoknadi Republički fond za zdravstveno osiguranje.
– Cena koju je Ministarstvo zdravlja odredilo ne pokriva troškove privatnih zdravstvenih ustanova – rekao je dr Miroslav Davidov, specijalista hirurgije iz privatne Opšte bolnice „Sveti Jovan” u nedavnoj izjavi za Radio televiziju Vojvodine .
Po njegovim rečima, reč je o operativnoj metodi, što podrazumeva potrošni materijal, tim lekara i amortizaciju aparata.
– To takođe podrazumeva i komplikovanu preoperativnu pripremu, koja zahteva da pacijent nekoliko dana dolazi u bolnicu da bi se na savremenim aparatima odredilo kakvo sočivo treba postaviti. Lečenje pacijenata zahteva detaljnu definiciju, kao i troškove reintervencije ukoliko je potrebna. – kaže ugledni hirurg. – Kada se operacija završi, pacijent dolazi na postoperativne preglede kako bi se utvrdilo da li je sve u redu sa ugrađenim sočivom.
U zrenjaninskoj opštoj bolnici na listi je 789 pacijenata iz severnog i srednjeg Banata koji čekaju operaciju katarakte. U toj bolnici je 2013. godine operisano 500 pacijenata, pretprošle 519, a prošle godine 483 obolelih. Takođe, u državnoj bolnici ima ukupno četiri specijaliste oftalmologa na 182 hiljada stanovnika okruga. Iz bolnice „Đorđe Joanović” su potvrdili da su doktorke na specijalizaciji i da će se vratiti za tri godine, te da nedostaju četiri specijaliste, ali da se to premošćava pripravnošću i radom po pozivima.
Na pitanje da li privatne bolnice imaju kapacitete za ovakvu vrstu opeacija, dr Davidov odgovara potvrdno.
– Godišnje možemo da uradimo 300 do 400 operacija u našoj ustanovi, što znači da bi polovina pacijenata brže prošla ovde – kaže dr Davidov. – Nemamo problem sa kadrom, niti sa potrošnim materijalom. Važno je odrediti cenu koja nas neće terati da poslujemo u minusu. Ne želimo ni da snižavamo kvalitet ugradnog materijala. U našoj bolnici se ugrađuju nemačka sočiva „Bauš i Lomb”, a neki drugi ugrađuju američka sočiva. Postoje sočiva domaće proizvodnje. Razlika u ceni je drastična, ali i u kvalitetu. Ukoliko snizimo kvalitet ugradnogmaterijala, to će rezultirati sniženjem kvaliteta oporavka i nezadovoljstvom pacijenata, što svakako želimo da izbegnemo.

  • BOLjA OCENA ZA ZDRAVSTVO
    Predlog Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova jeste da se formira radna grupa koja će razgovarati sa predstavnicima Ministarstva i predočiti nadležnima činjenično stanje.
    – Zadovoljni smo time što su razgovori počeli, to je veliki pomak – kaže dr Davidov. Prema njegovim rečima, u svim okolnim zemljama takav sistem funkcioniše i to im pomaže da zdravstvo dobije bolje ocene.

Suzana Kokavski