DR ZDRAVKO ŽDRALE O GORUĆIM PROBLEMIMA DOMA ZDRAVLJA „DR BOŠKO VREBALOV”

Rekonstrukcija stare Specijalističke poliklinike je hitna

Pre dve nedelje jak udar vetra polomio je staklo na prozoru na drugom spratu zgrade stare Specijalističke poliklinike. Prema nezvaničnim informacijama, povređenih nije bilo, a staklo je uklonjeno i taj deo zgrade je obeležen trakom. Vozila koja su bila parkirana do samog objekta, uz koordinaciju komunalne i građevinske inspekcije i pomoć zrenjaninskih javnih preduzeća, su uklonjena. Prostor je potom obezbeđen i ostavljen je prolaz za nesmetan ulazak i izlazak pacijenata, izjavio je tada Zoran Grujić, koordinator Odeljenja komunalne milicije za „Zrenjanin danas”.
Podsećamo da je veliku štetu jak olujni vetar takođe napravio pre dve godine kada je sa ove zgrade odneo deo metalnog krova. Srećom, ni tada niko od zaposlenih i prolaznika nije zadobio povrede. S obzirom na to da je ovo zdanje u lošem stanju, dr Zdravko Ždrale je stupajući na dužnost direktora Doma zdravlja „Dr Boško Vrebalov” početkom godine, kao prioritet naveo njenu rekonstrukciju. Tim povodom ponovo smo se obratili rukovodicu ove zdravstvene ustanove.

Da li je šteta sanirana i da li se očekuje renoviranje zgrade?
– Kad je staklo na prozoru puklo, odmah smo blokirali prilaz i privremeno je saniran prozor. Obratili smo se Gradu Zrenjaninu sa molbom da nam pomogne u restauraciji prozora, kojih je veoma mnogo. Deo zgrade, gde je prozor pukao, i dalje je uokviren. Tu su inače parkirana naša službena vozila, pa smo našli alternativno rešenje za parking dok se problem ne reši. Za to vreme, želimo da budemo sigurni da se rizik po bezbednost ljudi sveo na minimum.
Traka će stajati sve dok oštećeni prozori ne budu zamenjeni. Ostaje glavni problem: da li će se raditi kompletna restauracija ili će se rušiti i graditi nova zgrada. To su sve dileme u ovom momentu jer su neophodna velika sredstva. Projekat za kompletnu sanaciju zgrade postoji oko pet godina. U to vreme, Grad je bio jedini vlasnik, a od decembra 2019. osnivačka prava nad Domom zdravlja pripadaju Pokrajinskom sekretarijatu za zdavstvo, koji je spreman da pomogne. Razmišljali smo da konkurišemo bar za deo sredstva, pa da se sa raznih strana prikupi novac kako bismo tu zgradu doveli u potpuni red. Čak je bilo reči o etapnom renoviranju, ali tehnička lica to ne savetuju.

Kakvi su odgovori nadležnih?
– Ono što me raduje, kao direktora ove ustanove, jeste dobra volja svakog kome se obratimo za pomoć. Grad je uvek pokazivao dobru volju da u hodu sanira ono što treba. Popravljen je krov i rešen je deo problema u vezi sa prozorima. Jedino rešenje je kompletno renoviranje.
Srećan sam što su ljudi prepoznali stepen značaja tog objekta. Sa druge strane, tu zgradu ne vide samo kao namensku, nego i kao simbol grada, što me posebno raduje. Kad se budu stekli finansijski uslovi, počeće renoviranje jer je u svakom pogledu za Dom zdravlja goruće pitanje.

Najavljena je i rekonstrukcija objekata koji su u službi hitne medicinske pomoći, kao i ambulanti u naseljenim mestima… Gde još postoje problemi?
– Mnogo toga bi trebalo da se popravi kad je reč o jedinicama Doma zdravlja. Tehničkoj službi sam dao nalog da naprave arhivu, odnosno kartoteku. Uveliko prikupljaju dokumentaciju svih objekata koje naša ustanova koristi u gradu i u naseljenim mestima. Dom zdravlja čini devet velikih organizacionih jedinica u kojima je zaposleno 516 ljudi. Jedna od tih jedinica je Hitna pomoć, u kojoj radi blizu stotinu ljudi. Velika je ustanova, razuđena i ozbiljna. Kompletan menadžment, na čelu sa direktorom, mora da uloži ogroman napor da se sve to drži pod kontrolom.
I u fizičkom smislu, da se sve to obiđe, treba dosta vremena. Kad budemo dobili presek, naša tehnička služba će sastaviti listu prioriteta. Time ćemo konkurisati za određene projekte kako bismo došli do neophodnih sredstava.
Moramo imati spremnu dokumentaciju, da bi u svakom trenutku tehnička služba mogla da reaguje. Trenutno je u fazi izrade projekat za sanaciju krova zgrade stomatologije blizu Hitne pomoći, gde imamo problem sa prokišnjavanjem. Ukoliko dobijemo sredstva od Pokrajine, raspisaćemo tender za izvođača radova.

Koliko kadrova nedostaje u Domu zdravlja?
– Kadrovski problem je velik. Moram da pohvalim ljude koji ovde rade, jer daju sve od sebe da iznesu na svojim leđima i proces vakcinacije. Objektivne okolnosti su jako teške.
Prvo, odliv kadra je ogroman. Odlazak u novu bolnicu na Mišeluku u Novom Sadu bio je velik, ljudi su sami davali otkaze. Mi smo u jednom danu ostali bez pet-šest doktora, a polovina je bila u stalnom radnom odnosu. Neki su otišli u niški Klinički centar. Imali smo dosta lekara na određeno vreme iz centralne i južne Srbije. Pojedine kolege su otišle u Beograd. To se dešava već tri godine, ali je eskaliralo u poslednjih godinu dana.
Mahom je otišao mlađi kadar koji je u najboljoj snazi. Moramo ih razumeti, jer veći centri nude mogućnost usavršavanja. I ja sam lekar i znam njihov način razmišljanja. Kao čovek ne mogu to da im zamerim. To je sve normalno, ali je meni, kao direktoru, i mojim pomoćnicima i načelnicima službi u ovim uslovima dosta teško da sprovodimo adekvatnu organizaciju.

Mnogi su otišli, a da li je neko nov zaposlen?
– Da stvar bude lošija, mi ne zatvaramo konkurs za šest doktora. Iz prethodna dva zaredom objavljena konkursa prijavila su se dva mlada lekara. U toku je treći. Trenutno je 16 lekara na bolovanju, od toga 12 je obolelo od kardiovaskularnih i drugih bolesti. To nam govori da smo svi pod ogromnim stresom. Pokušali smo da, u okviru zakonskih okvira, motivišemo zaposlene i omogućimo im plaćeni prekovremeni rad, ali to nije urodilo plodom. To me je porazilo jer sam shvatio da su na izmaku snage.

U kojim službima najviše lekara nedostaje?
– Najviše kadrova nedostaje u službi opšte medicine i respiratornom centru, kao i u službi Hitne medicinske pomoći. To su najveće organizacione jedinice.

Iva Isakov