KOVID 19: ZAŠTO JE VAŽNO DA SE VAKCINIŠEMO, ŠTA SU KONTRAINDIKACIJE, DA LI TRUDNICE I DOJILJE SMEJU DA PRIME CEPIVO

Bez kolektivnog imuniteta nema pomaka

Poslednjih nekoliko nedelja na teritoriji srednjeg Banata broj zaraženih je u padu, a vakcinacija se odvija nesmetano. Uprkos dobrim rezultatima, lekari savetuju građanima da se i dalje pridržavaju protivepidemijskih mera i napominju da je važno da se što pre vakcinišemo kako bismo stekli kolektivni imunitet.
Dr Jelena Medić Simovljević, specijalista socijalne medicine, ističe da su vakcine u prošlom veku sačuvale više od 10 miliona života, a Svetska zdravstvena organizacija (SZO) napominje da svake godine vakcina spreči od dva do tri miliona smrti.
Prema rečima dr Medić Simovljević, imunitet se deli na urođeni (nespecifični) i stečeni (specifični). Kako kaže, urođeni imuni sistem predstavlja prvu liniju odbrane organizma i reaguje na isti način prema svakom štetnom agensu. Kada uzimamo vitamine i zdravo se hranimo, mi utičemo na urođeni imunitet. Doktorka ističe da je specifični imuni odgovor efikasniji od nespecifičnog.
– Ovde dolazi do izlečenja, ali je potrebno pet do 10 dana da bi imao punu reakciju. Nakon infekcija, deo limfocita odumire, a manji deo ćelija ostaje da živi kao memorijske ćelije. Takve ćelije žive godinama, pa i decenijama, u slučaju da se opet sretnemo sa uzročnikom bolesti one će odreagovati i sprečiti bolest. Specifični imuni odgovor možemo ojačati tako što ćemo preležati bolest ili ćemo se vakcinisati – objašnjava dr Medić Simovljević i navodi da se aktivna imunizacija sprovodi tako što se u organizam ubacuje antigen uzročnika koji stimuliše sistem da proizvodi antitela.

STRAH OD VAKCINE
Prema doktorkinim rečima, svaka vakcina u svom sastavu mora sadržati antigen, koji stvara antitela. Kada se sretnemo ponovo sa uzročnikom bolesti, on će biti neutralisan. Kako kaže, prema antigenu koji sadrže, mogu biti žive ili atenuisane (imaju celi, ali oslabljeni živi uzročnik kao što su BSG, MMR). Mrtve ili aktivisane vakcine imaju umrtvljen uzročnik bolesti i obično je aktivisan toplotom ili formalinom. Takva je vakcina protiv hepatitisa B.
– Postavlja se pitanje zašto mnogi odbijaju da se vakcinišu? SZO kaže da se svet ne bori samo protiv pandemije nego i protiv infodemije – prekomerne količine informacija od kojih su neke lažne i otežavaju ljudima da donesu odluku. Strah od vakcine je star koliko i vakcina – dodaje dr Medić Simovljević.

KLJUČNI PROTEIN
Dr Snežana Vukanić, specijalista mikrobiologije sa parazitologijom, ističe da se
očekuje da bi kolektivni imunitet od 80 odsto bio dovoljan za uspešnu kontrolu materije korona virusa. To ne znači da će virus i bolest nestati, ali će se smanjiti učestalost obolevanja, biće sporadično javljanje i možda će imati sezonski karakter.
Ona objašnjava da su korona virusi RNK virusi sa omotačem. RNK genom SARS-coV 2 nosi informaciju za sintezu četiri glavna proteina od kojih je S glikoprotein, odnosno Spaik (Spajk) ključni antigen za vakcinu.
– Neželjeni efekti vakcina se mogu javiti i ne moraju. Ako se jave, to bude nakon prvog ili drugog dana posle vakcine i mogu trajati par dana. Nakon druge doze, mogu biti jačeg intenziteta. Mala je verovatnoća da vakcine potiv kovida 19 izazovu tešku alergijsku reakciju sa otežanim disanjem, oticanjem lica i ždrela, srca, osipom po celom telu i slabošću. Ove reakcije se javljaju nekoliko minuta do sat vremena po primeni vakcine. Zato je neophodan medicinski nadzor nakon njene aplikacije – poručuje dr Vukanić.

REAKCIJE NA VAKCINU
Dr Vukanić ističe da alergijska reakcija nakon primljene prve doze (anafilaktički šok) predstavlja kontraindikaciju za primanje druge doze iste vakcine. Kako kaže, o težoj alergijskoj reakciji u prošlosti izjasnili su se proizvođači „Sputnjik” i „Sinofarm”.
– Prema novim istraživanjima u SAD-u, trudnoća i kovid 19 su kompatibilni. Tamo su počele i trudnice da se vakcinišu. Stav SZO, ginekologa i akušera i u Srbiji je da trudnicama kod kojih postoji izuzetan rizik za neke komplikacije, treba da se preporuči vakcina. U skladu sa preporukama SZO, dojilje smeju da prime vakcinu protiv kovida 19, osim kada je u pitanju „Sputnjik” cepivo, prema uputstvu proizvođača – ističe dr Snežana Vukanić.
Sa njenim rečima složila se dr Svetlana Popov, specijalista epidemiologije, koja ističe da vakcinisane osobe stvaraju sopstveni štit, koje nevakcinisane osobe štiti od kontakta sa bolešću. Taj efekat indirektne zaštite nevakcinisanih osoba unutar zajednice naziva se kolektivnim imunitetom.
– Masku treba nositi i nakon vakcinacije, zato što je potrebno vreme da se stvori zaštitni imunitet. Vakcine štite i od novih sojeva virusa koji se pojavljuju – poručuje dr Popov. Ona je zajedno sa koleginicama iz Zavoda za javno zdravlje učestvovala na tribini „Obavezna imunizacija ili ne”, prošlog utorka u Kulturnom centru.

  • U PADU BROJ ZARAŽENIH
    U periodu od 18. do 24. maja registrovano je 66 novoobolelih lica od kovida 19. Broj obolelih po opštinama Srednjobanatskog okruga je: Zrenjanin 8.025 (aktivnih – 189), Žitište 703 (aktivna – 32), Nova Crnja 660 (aktivnih – 16), Novi Bečej 1.584 (aktivnih – 20) i Sečanj 660 (aktivnih – 24) slučajeva, navodi dr Predrag Rudan, v.d. direktora Zavoda za javno zdravlje Zrenjanin.
    Kako saznajemo, od 8. januara do 25. maja u srednjem Banatu ukupno je aplikovano 97.344 doza vakcine protiv kovida 19. Dom zdravlja „Dr Boško Vrebalov” aplikovao je 67.996, a domovi zdravlja Novi Bečej 10.635, Žitište 7.989, Sečanj 6.067 i Srpska Crnja 4.657 doza vakcine. Ukupno, sa dve doze, vakcinisano je 42.783 žitelja Srednjobanatskog okruga.

 

  • EFIKASNOST VAKCINA
    „Fajzer” vakcina namenjena je osobama uzrasta od 16 godina (uz preporuku pedijatra) i starijima. Efikasnost je 95 odsto, a smatra se da 100 posto štiti od teških oblika bolesti i smrtnog ishoda. Dozira se u dve odvojene doze, sa razmakom 21 dan, kao i u slučaju „Sputnjik” vakcine koja sadrži vektor (nosač) za gen koji nosi informaciju za Spajk glikoprotein SARS-coV 2.
    „Sinofarm” je inaktivisana (klasična) vakcina i sadrži cele mikroorganizme. Daje se punoletnim osobama (takođe u dve doze) i namenjena je za medicinsko osoblje i licima koja su u bliskom kontaktu sa virusom. Efikasnost je 80 odsto, a nešto manja (76%) je kod „Astrazeneke” (vektorske) vakcine (primenjuje se u dve doze u razmaku od 12 nedelja).

 

  • IMUNIZACIJA U SELIMA I GRADU
    Kako je prethodno najavljeno na sastanku kriznog štaba, u toku prošle nedelje nastavljena je vakcinacija stanovnika naseljenih mesta na teritoriji Grada Zrenjanina. Medicinske ekipe Doma zdravlja „Dr Boško Vrebalov” do 23. maja, boravile su u: Mihajlovu, Jankovom Mostu, Belom Blatu, Lukićevu, Melencima, Perlezu i Mesnoj zajednici Mužlja. Masovna imunizacija građana bila je u ponedeljak, 24. maja, u Tarašu, narednog dana u Ečki, a u toku nedelje planirano je da se organizuje i u Elemiru. Po uobičajenom rasporedu odvija se i na punktovima u gradu Zrenjaninu – hali sportova „Medison” i u Specijalističkoj poliklinici.

Iva Isakov