OLIVERA LISICA O PLANOVIMA I IZAZOVIMA CENTRA ZA SOCIJALNI RAD

Evidentan je porast porodičnog nasilja

Pandemija korona virusa stavila je pred velike izazove sve sfere društva. Posebno su se na udaru našle medicinske ustanove, zdravstveni centri, ali i institucije koje vode brigu o najosetljivijim i najugroženijim kategorijama. Jedan od njih je Centar za socijalni rad koji je u 2020. svakodnevno imao „pune ruke posla”.
– Služba je opterećena brojem predmeta nasilja u porodici, kojih je u izveštajnom periodu bilo 413. Uticaj pandemije na naš rad odražavao se i u broju sudskih predmeta jer, tokom određenog perioda, sudovi nisu radili zbog epidemijske situacije. Bilo je teškoća u realizaciji sudskih presuda u delu koji se odnosi na uređenje i održavanje ličnih odnosa dece i roditelja i povećane potrebe za posredovanjem naše institucije – objašnjava Olivera Lisica, direktorka Centra za socijalni rad.

PAD U BROJU ZAHTEVA ZA SMEŠTAJE
Procedure smeštaja u ustanovu socijalne zaštite i prihvatilišta su izmenjene zbog bezbednosti korisnika koji su već na smeštaju. To ih je komplikovalo i usporavalo zbrinjavanje korisnika te nakon analize podataka u Službi za zaštitu odraslih i starih, uočen je blagi pad broja postupaka zbrinjavanja starih lica.
– Uočavamo pad u broju zahteva za smeštaj u ustanovu socijalne zaštite. Tokom 2019. imali smo 201 zahtev, a realizovano je 183, dok u 2020. imamo 148, a smešteno je 97 lica. U Gerontološkom centru, u drugim domovima za smeštaj odraslih i starih lica na teritoriji AP Vojvodine, kao i u domovima za smeštaj duševno obolelih lica, postoje liste čekanja, te navedene ustanove ne mogu u kratkom roku pozitivno da odgovore na prispele zahteve, a naročito su bili usporeni prijemi zbog korona pandemije. Kontinuirana potreba za Prihvatilištem za odrasla i stara lica u kriznim situacijama, beskućnike i prosjake je i dalje aktuelna – kaže naša sagovornica.
Poslednjih godina stručni radnici Službe za zaštitu odraslih i starih lica su aktivno učestvovali u suzbijanju rada ilegalnih domova na teritoriji Grada.

HRANITELjIMA POTREBNA PODRŠKA
U javnosti se vrlo često plasira informacija da je siromaštvo jedini razlog izmeštanja dece iz biološke porodice. Istina je da ga često prati nefunkcionalnost porodice, ali nikada nije jedini razlog njihovog izmeštanja. Razloga je mnogo: grubo zanemarivanje osnovnih potreba deteta, različiti oblici nasilja, sprečenost roditelja da obavlja roditeljsko pravo (zbog problema sa mentalnim zdravljem ili drugih bolesti), odsustvo roditelja u dužem vremenskom periodu i/ili smrt.
– Hraniteljske porodice preuzimaju brigu o deci preplavljenoj traumama, koja na svojim nejakim plećima nose strašna životna iskustva, ostavljenoj u porodilištu, sa kompleksnim i brojnim zdravstvenim problemima, mališanima koji se već po rođenju „skidaju” sa opijata, žrtvama nasilja, zlostavljanja i zapostavljanja. Njihova hraniteljska uloga nosi sa sobom brojne neprospavane noći, ogromnu odgovornost, angažman bez odmora i bolovanja. Hraniteljima, kod kojih je već realizovan smeštaj korisnika bila je potrebna podrška u prilagođavanju (prelazak učenika sa redovne na onlajn nastavu, nedostatak tehničkih mogućnosti za praćenje novih vidova nastave i sl.) sa kojima je kontakt održavan u najvećoj meri isključivo telefonom – ističe Lisica.
Jedan od problema koji ova institucija ima je prostor u kojem se nalaze. Zgrada je u izuzetno lošem stanju, problem je kapilarna vlaga i fasada koja se obrušava.
– Pošto je zgrada pod zaštitom države projekat konzervatornih radova na sanaciji i adaptaciji objekta uradio je Zavod za zaštitu spomenika kulture i u toku je pribavljanje potrebne dokumentacije i dozvola, u saradnji sa upravom Grada, kako bi se moglo ući u proces apliciranja kod stranih ili domaćih donatora, međunarodnih organizacija i državnih razvojnih agencija – navodi direktorka Centra za socijalni rad.

  • MALOLETNICI U FOKUSU
    S obzirom na to da je uočljiv porast broja predmeta vezanih za maloletnike sa problemima u ponašanju i u sukobu sa zakonom, aktivnosti Centra će u 2021. više biti usmerene ka ovoj populaciji.
    – Naša ustanova na osnovu pravosnažnog sudskog rešenja kojim je maloletniku izrečena vaspitna mera upućuje u Udruženje ili u neku mesnu zajednicu radi obavljanja društveno-korisnog rada. Taj posao ne sme biti usmeren na podsticanje ekonomske koristi i ne sme ometati školovanje maloletnika odnosno štetiti njegovom ugledu i dostojanstvu. Svrha je da se utiče na razvoj i jačanje lične odgovornosti maloletnika, na vaspitavanje i pravilan razvoj njegove ličnosti, kako bi se obezbedilo ponovno uključivanje u društvenu zajednicu i mora biti usmerena prvenstveno na uklanjanje štetnih posledica krivičnog dela zbog kojeg mu je izrečena – ističe Olivera Lisica.

Miroslava Malbaški