PRIRODNI PREPARATI „GORSKE VILE” PRAVLJENI SU S LJUBAVLJU

Biljke leče sve – od tela do duše

Fitoterapija, reč koja doslovno znači – lečenje biljem. Njom se ublažavaju i sprečavaju bolesti i tegobe upotrebom lekovitih biljaka. Njihov značaj je pre tridesetak godina shvatila naša sugrađanka Radmila Marić, koja je pre deceniju pokrenula sopstvenu proizvodnju biljnih preparata. Kćerke su je prozvale gorskom vilom zbog njene želje da svoje, godinama sticano, znanje i ljubav prema ovom poslu podeli sa svima.
Među njenim preparatima mogu se naći tinkture, melemi, Bahove kapi za postizanje emotivne i mentalne ravnoteže. Osim toga bavi se i „su jok” terapijom šaka i stopala, kao i drevnom kineskom terapijom vakuumom, koju sportisti često koriste u relaksaciji.
Ko je „Gorska vila”?
– Naziv je došao spontano, zbog same mitologije i vila koje su se rađale iz rose ili cvetova. One su koristile svoju magiju u dobre i loše svrhe, ali loše namere u ovom slučaju ne može da bude. Već desetak godina se bavim ovim poslom za koji sam se školovala u Srpskom lekarskom društvu. Trudim se da svakom klijentu pristupim i vratim mu volju da se ponovo okrenu prirodnim blagodetima.
Šta je bitno u ovom poslu i kako treba rukovati biljkama?
– Biljke imaju bolju komunikaciju nego ljudi. Povezane su i razmenjuju informacije kako bi opstale u okruženju, što bismo i mi mogli da učimo od njih i usvajamo iste principe ponašanja. Ovaj posao treba stalno učiti. Istraživanja u vezi sa fitoproizvodima idu toliko daleko da se skoro svake godine nešto menja. U jedan proizvod se ulaže puno vremena i truda. Čak i kada ga pohvale klijenti, trudim se uvek da sledeći put bude još bolji.

Da li se nakon pandemije povećalo interesovanje za korišćenje fitopreparata?
– Današnja situacija i nepoznanica epidemije pokrenula je kod svih skrivene strahove i svi smo počeli da razmišljamo o stvarima koje smo pomalo zaboravili. Mnogo ljudi je nakon preležane korone „vuklo” neke posledice, tako da se dosta njih zainteresovalo za proizvode namenjene imunitetu. Nekoga je pratio uporan kašalj iako mu rezultati pluća nisu pokazivali ništa, nekoga aritmija, neredovni ciklusi, depresija. Tražili su i preparate za detoks, pogotovo nakon korišćenja jakih antibiotika.
Šta ljudi misle da će dobiti fitoterapijom, a šta ona u stvari jeste?
– Meni je veliko zadovoljstvo kada rešim svojim preparatom nečiji problem na koži ili kada dobijem povratnu informaciju i pohvalu. Međutim, ja nisam ta koja će nekome smanjivati, određivati ili ukidati terapiju koju je prepisao doktor.
Fitoterapija ne isključuje medicinu, šta više dopunjuju se kad je to potrebno. Dešava se da ljudi često potpuno isključe klasično lečenje, što ne podržavam. Smatram da je alternativna medicina dobra kao prevencija i nadopuna terapiji. To su sve biljke pripremane na drugačiji način, ne mogu da smetaju, samo mogu pomoći.

Gde ljudi najčešće greše?
– Nije svaka biljka univerzalna, mada se time ljudi vode. Čuli su od nekoga ili pročitali na internetu. Ne kažem da su te informacije netačne, već nepotpune. Sećam se kad je počela pandemija, ljudi su masovno pravili mešavinu od limuna i đumbira i pili je u litrama zato što su čuli da je to dobro za imunitet. Đumbir se ne sme piti u tolikim količinama jer utiče na razvodnjavanje krvi.
Mnogo njih greši i kad kuvaju običan čaj, žale se kako nema efekta. To je zato što se ne kuva svaki čaj isto. Ljudi nekad drže predugo tu biljnu materiju u vodi gde ona izgubi svoja lekovita svojstva. Taj čaj, zatim, postane gorak i nema neke veće koristi sem da se pije kao topli napitak. Više se ljudi interesuje za biljne kapi, koje su, po mom mišljenju, bolje. One su u stvari koncentrisani čajevi i proizvodi, pet do šest kapi dođe kao jedna šolja čaja, tako da je mnogima lakše da ga konzumiraju na ovakav način.
Kakva je budućnost ovog posla u našem društvu?
– Alternativno lečenje je uobičajen način terapije i ljudi mu se okreću kako bi zadržali dobro zdravlje. Kod nas je ono još uvek u razvoju, ali se nadam da će se više njih zainteresovati, a i školovati iz ove oblasti. Ovaj posao mi za sada dođe hobi, radim ga iz ljubavi, ali mislim da je teško živeti samo od toga jer Srbija još nije otvorena za to. Verujem da za skoro svaku boljku postoji lek u prirodi, a priroda nam je dala svo lekovito bilje na poklon.

A. Ilijev
Foto: arhiva Radmile Marić