ŠIRENJE INFRASTRUKTURE „TELEKOMA” – DRŽAVNOG OPERATORA I NAJJAČEG IGRAČA NA DOMAĆEM TRŽIŠTU

Kopanje, rupe i kablovi – i Zrenjanin je premrežen


Kako bi svojim projektom za instalaciju optičke telekomunikacione infrastrukture obuhvatio teritoriju cele Srbije, „Telekom“, kablovski operator u većinskom državnom vlasništvu, poslednjih godina polaže podzemne kablove širom zemlje. Poslednje dve godine intenzivno se radi i u Zrenjaninu. Međutim, raskopane ulice sporo se vraćaju u prvobitno stanje, što otežava funkcionisanje u gradu ionako ruinirane infrastrukture. Nezadovoljni su i građani koji nisu korisnici ovog operatora, ali su im opet sprovedeni kablovi do samih ulaza u domove.
U OBAVEZI DA VRATE U PRVOBITNO STANJE
Za sve radove na širenju optičke mreže u Zrenjaninu, „Telekom Srbija” poseduje građevinske dozvole, potvrđeno je našem Listu u Odeljenju za urbanizam Gradske uprave. U pitanju su radovi na izgradnji distributivnog dela optičke pristupne mreže elektronskih komunikacija. Posao je podeljen na nekoliko klastera koji obuhvataju grad i okolna sela, između ostalih – Ečku, Elemir, Aradac.
Prema podacima iz jedne od građevinskih dozvola, „Telekom” kao investitor ima pravo prolaza preko okolnog zemljišta koje je u svojini drugih vlasnika, kada to zahteva tehnološki postupak radova. Vlasnici i držaoci zemljišta dužni su da omoguće nesmetani pristup gradilištu i da trpe izvođenje radova. Zauzvrat, investitor treba da im nadoknadi pričinjenu štetu, odnosno da vrati zemljište u prvobitno stanje.
To, međutim, ume da potraje. Isečeni trotoari, otvorene rupe, kablovi koji štrče iz zemlje – vidljivi su u različitim krajevima grada nedeljama nakon obavljenih radova „Telekoma”.
– Na uglu Vojvođanske i Elemirskog druma više od mesec dana stoji iskopana rupa i u njoj kablovi. Zemlja je bačena na trotoar pa se ne može proći. Deca preskaču preko rupe na putu do škole ili idu putem – glasio je jesenas jedan od komentara o (ne)dovršenom poslu „Telekoma” na Fejsbuk (FB) stranici „Apsurdi Zrenjanina”.
– Kanalizaciju nema 30 odsto stanovnika, ali će zato svi da imaju optički kabl. Održavaš travu i gledaš tuje kako rastu godinama i onda ti jedno popodne bez najave dođe nekakva firma i sve to uništi, pod izgovorom uvođenja optičkog kabla, koji neću ni koristiti – neke su od reakcija Zrenjaninaca na ovu temu u pomenutoj FB grupi.

VIŠE OD NADMETANJA KONKURENATA
Kako su iz „Telekoma” objasnili, njihovim strateškim projektom Internet revolucija predviđena je instalacija najsavremenije optičke telekomunikacione infrastrukture na teritoriji cele Srbije, kako bi najkvalitetniji internet i televizija došli do gotovo milion građana. Međutim, na „Telekomov” račun stižu optužbe da je njihova poslovna strategija zapravo postala nacionalna i da je ova firma u privilegovanoj poziciji u poređenju sa konkurentima.
Tako je krajem 2019. privatna kompanija „SBB” predočila da je sprečena da u Beogradu započne radove na širenju optičke mreže jer nije uspevala da dobije sve saglasnosti od nadležnih – za razliku od konkurenta koji su nesmetano polagali kablove širom grada. Takođe je pre dva meseca „SBB” objavio da je „Telekom” neovlašćeno pribavljao i koristio podatke iz njihovih ugovora sa korisnicima. Naime, građani su se požalili da dobijaju pozive u kojima ih osobe koje tvrde da su iz „Telekoma” ubeđuju da pređu na ovu kablovsku mrežu, iznoseći pri tome informacije iz ugovora ovih ljudi sa „SBB” -om.
– Takvi podaci su poslovna tajna – saopštio je „SBB”.
Da poslednjih nekoliko godina dva dominantna kablovska operatera u Srbiji vode „rat” u kojem se mešaju poslovni i javni interesi, zaključio je novinarski tim Insajdera. koji nedavno pisao o tome kako su kanali N1 i Sport klub (sa „SBB”-om u vlasništvu Junajted grupe) izostali iz ponude kablovskih operatera koje poseduje „Telekom”.
Pojedini medijski analitičari i profesori, između ostalih Snježana Milivojević i Rade Veljanovski, smatraju da je zapravo u pitanju namera vlasti da preko „Telekoma” preuzme kontrolu nad kablovskim sektorom u Srbiji, a samim tim i elektronskim medijima, budući da zakon dozvoljava da kablovski operatori budu i vlasnici medija.


Milana Maričić

  • KONSTANTA: NEMA KONKURENCIJE
    Godine 2004. dominantan kablovski operator u Zrenjaninu bila je firma „SBB”, podsetio je novinar Zoran Dedić na Fejsbuku, predočivši tadašnje izveštaje „Zrenjanina“, kao i tekst dopisnika „Večernjih novosti” Slobodana Pašića iz 2009. Naš grad je 2004. na osnovu konkursa, izgradnju kablovsko-distributivnog sistema poverio preduzeću „SBB“ iz Kragujevca. Ono je trebalo građanima da obezbedi kablovsku televiziju i brz pristup internetu. Međutim početkom 2005, stiže obaveštenje da je ovdašnja kablovska televizija integrisana u „SBB” i da je signal pušten kroz postojeći kablovski sistem. Kvalitet signala i broj kanala nisu bili adekvatni, a ni mreža nije rekonstruisana. Nakon poskupljenja kablovske mesečne pretplate 2009, „Večernje novosti” beleže da je „SBB” u Zrenjanin 2003. godine ušao na mala vrata, uz podršku lokalne vlasti, kao da nijedan drugi kablovski operater nije posle pokušao da uđe u grad jer je „SBB” postao monopolista.