Kultura

STEVAN SUBIĆ, UMETNIK SVETSKOG RENOMEA, RADI NA DO SADA NAJZAHTEVNIJEM AUTORSKOM PODUHVATU

Karađorđe se rađa u Zrenjaninu

Vladari svetorodne loze Nemanjića, Kraljević Marko (kralj Marko Mrnjavčević), slavni hajduci, uskoci, ustanici i mnoge druge (ne)istorijske ličnosti ostavile su neizbrisiv trag. Uporedo sa zvaničnim beleženjima, stvarala se narodna epika ponikla na njihovim herojskim podvizima. Ponekad je išla toliko daleko da su im pripisivane mitske osobine, odnosno nadljudska svojstva. Iz usmenog predanja, ovi junaci preselili su se u književnost, na film i druge sfere umetnosti.
Stevan Subić je stvaralac čiji je prepoznatljivi vizuelni izraz odavno osvojio najprestižnije svetske izdavače. Udahnuo je novi život ikonama pop-kulture, kao što su: Konan, Tarzan i kultni Betmenov suparnik Zagonetač (The Riddler) za američki „DC Comics”. Povrh svega, odlučio je da se vrati korenima i poklonicima devete umetnosti podari nešto sasvim drugačije, ličnije i monumentalnije.

ISTRAŽIVAČKI PODVIG
U saradnji sa „Čarobnom knjigom” zvanično je najavio rad na kapitalnoj grafičkoj noveli „Karađorđe”. Reč je o projektu koji donosi beskompromisno, istorijski duboko i emotivno ogoljeno poniranje u ambijent devetnaestovekovne Evrope i Balkana.
Kroz Subićev vizuelni narativ, pred publikom se ne ukazuje samo ličnost sa spomenika, portreta i udžbenika, već kompleksna, surova i tragična sudbina čoveka koji je pokrenuo plamen slobode i za to platio najveću cenu.
Stevan Subić je ideju o voždu Prvog srpskog ustanka godinama nosio u sebi, čak i dok je crtao epske borbe na stranicama svetskih izdanja. Čitaocima „Zrenjanina” pojašnjava kako izgleda proces prevođenja nacionalnog mita u jezik vrhunskog modernog stripa koji pretenduje da ponovo pomeri granice domaćeg izdavaštva.
– Osetio sam snažnu potrebu da se vratim kući i ispričam ovu priču. Dugo sam promišljao o trenutku kada ću otpočeti sa radom na knjizi ovakvog gabarita. Prethodnih godinu dana sam u potpunosti posvetio pripremama. Prošao sam kroz literaturu: od naučne, istoriografske i memoarske građe, preko proze i poezije, do muzeološke i vizuelne kulturne zaostavštine. Obilazio sam lokalitete sa kojih nosim impresivna iskustva. Pojedinima sam se vraćao nekoliko puta kako bih osetio i uhvatio ambijent kakav je bio u trenutku kada se u Karađorđevom životu, baš na tom mestu, odigravao važan ili sudbonosan događaj.
Razgovarao sam sa najstarijim meštanima Viševca gde je Đorđe Petrović rođen, Topole, Šumadije, ali i Radovanjskog luga kod Velike Plane. Na tom mestu je, u noći 24. na 25. jul 1817. godine, ubijen. Kroz moje ruke prošlo je više od 11.000 stranica, a iza mene su hiljade pređenih kilometara po našoj prelepoj Srbiji – objašnjava Subić.

ODA BESMRTNOM JUNAKU
U suštini, delo počiva na dubokoj psihološkoj drami o heroju koji je razgoreo slobodarsku iskru na Balkanu, mitu i ceni te slobode. Autor dodaje da je još tokom rada na drugim junacima uveliko razmišljao o ovoj knjizi. Odjek toga sačuvan je u rešenju Konanovog pojasa. Subić ga je još tada sačinio kao omaž ustaničkom silaju. Reč je o širokom kožnom opasaču sa pregradama za oružje koji se koristio kao deo tradicionalne muške narodne nošnje.
– U školi stripa i ilustracije koju sam održao u našem gradu radio sam sa kolegama, polaznicima. Tada sam ih uputio da promišljaju o nasleđu i veličini naše prošlosti. Svako od umetnika godinu dana unazad radi na nekoj svojoj fenomenalnoj priči iz naše povesti.
Za razliku od brojnih istorijskih prikaza, naučnih i umetničkih, grafička novela „Karađorđe” otići će dublje. Ako Bog da, izneće na videlo publikaciju o narodnom voždu, kakva do sada u istoriji nije priređena – dodaje naš sagovornik.
Delo u potpunosti nastaje u crno-beloj tehnici, ekspresivno, onako kako Evropa tog vremena i ličnost voždova iziskuju. Kada umetnik ulazi u projekat koji nosi istorijsku i mitsku težinu poput Karađorđa, Subić veli da je neizbežno okretanje onima koji su postavili vizuelne temelje istorijske drame na našim prostorima.
– Za mene je to oduvek bio veliki Đorđe Kadijević. Imao sam čast da budem njegov gost. Tokom našeg susreta, kada je „Karađorđe” bio tek nekoliko početnih koncepata u mom studiju, podelio sam zamisao sa njime. Njegova reakcija i saveti dali su mi ultimativni vetar u leđa. Ono što mi je rekao živi sa mnom dok posvećeno radim na svakoj stranici. „Karađorđe” nastaje na ramenima divova, a Kadijevićev blagoslov i umetničko nasleđe ogromna su podrška za mene pred svim što me tek čeka.
Posao na ovoj knjizi za mene predstavlja autorski izazov prvog reda. Partnerstvo sa „Čarobnom knjigom” garantuje da će ovo izdanje pomeriti granice domaćeg i evropskog stripa – poručio je Stevan Subić.
Miroslava Malbaški
Foto: Privatna arhiva i radovi Stevana Subića