USKRŠNJA ČESTITKA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVENE OPŠTINE ZRENJANINSKE

Isus je vaskrsenjem pobedio tamu i darovao spasenje ljudskom rodu

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobedu vere i života nad smrću. Prazniku prethodi najveći post koji traje punih sedam nedelja i svaka sedmica ima svoj naziv.
Ceo post je stroži od ostalih, a poslednja nedelja je najstroža. Ime joj je Strasna. U njoj su se odigrali najveći, najvažniji i najstrašniji događaji od postanka sveta. Sve započinje na Veliki četvrtak, Tajnom večerom, na kojoj je ustanovljeno Sveto pričešće telom i krvlju Gospodnjom. Zatim dolazi izdaja jednog od učenika, hapšenje, suđenje, mučenje, raspeće Hristovo na krstu i umiranje. Ljudi su razapeli darodavca života, Sina Božjeg i čoveka kome je jedina krivica bila ta što je javno govorio da je Sin Božji, što su oni smatrali hulom na Boga. Svi ovi događaji odigrali su se na Veliki petak. To je za sve hrišćane najtužniji dan, jedini u godini kada se ne služi čak ni sveta liturgija. Tog dana i sva priroda prestaje da živi jer tuguje za svojim Tvorcem.
Međutim, kako naš narod kaže, na kraju svakog tunela dolazi svetlost. To je vaskrsenje iz mrtvih i pobeda života nad smrću. Hristos je kao Sin Božji mogao da izbegne sva mučenja i stradanja koja su mu bila namenjena, ali nije hteo da se protivi Očevoj volji, kao i onome što su proroci stotinama godina pre njegovog ovaploćenja dobijali od Boga da pripreme ljude za najveći događaj, koji nauka ovoga sveta ne može da objasni, ali ga prihvata.
U pravoslavnim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu. Tvorac života nije mogao da bude zarobljen u smrti, te je nama darovao život večni, kako nam i tropar praznika govori: „Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi i svima u grobovima život darova”. Svojim vaskrsenjem otvorio je i svima nama mogućnost spasenja i vaskrsenja. Jedini način da se spasemo jeste upravo kroz Hrista i sa Hristom, primajući telo i krv njegovu na svetoj liturgiji, posteći, moleći se Tvorcu i trudeći se da opravdamo naše stvaranje po Božjem obličju, da pre svega budemo dobri ljudi, kako je govorio blaženog spomena dostojan patrijarh Pavle.
Vaskrs je kao i Božić praznik porodice, ljubavi, mira i radosti. Zbog toga i postoji običaj u našem narodu da ga proslavljamo prvo svetom liturgijom, a zatim nastavljamo u krugu porodice. Poslednjih godina su nam porodice rasute po svim krajevima sveta, ali ljubav koju nam Vaskrsli Hristos daruje okuplja nas na ovaj dan i podseća da treba da živimo u zajednici i sa Bogom i sa ljudima, kako je i On sam rekao: „Gde je dvoje ili troje u moje ime sabrano i ja sam sa njima!” Na ovaj praznik treba da se setimo i svih ljudi, gde god oni živeli u svetu, onih koji svakodnevno stradaju i bivaju progonjeni od strane onih koji su protiv Boga. Situacija je skoro pa slična kao i pre skoro dve hiljade godina. Uloge su ovog puta zamenjene, pa sada, umesto Boga, razapinju i muče ljude koji u Njega veruju i trude se da žive po Njegovim zapovestima.
Svedoci smo mnogih progona i stradanja samo zato što ljudi sebe nazivaju pravoslavnim hrišćanima i ne žele da „prodaju veru za večeru”, ali smo isto tako svakodnevno svedoci da oni koji veruju i posećuju hramove neretko nailaze na nerazumevanje rodbine, prijatelja i drugih ljudi, koji ih nazivaju raznim pogrdnim imenima. Međutim, ništa od ovoga ne treba da plaši nas koji verujemo u Boga, koji verujemo u Vaskrsenje iz mrtvih i koji željno iščekujemo Carstvo Božje.
Neka bi Vaskrsli Gospod blagoslovio sve nas svojim Božanskim blagoslovom, podario nam mir, slogu, radost i ljubav u našim domovima!
Svim vernicima želim srećne predstojeće praznike uz pozdrav

HRISTOS VASKRSE
VAISTINU VASKRSE!
Miroslav Nasković, Sveštenik

Foto: Dejan Droca