USVOJEN PROGRAM O PRAĆENJU KVALITETA VAZDUHA U GRADU ZA NAREDNE DVE GODINE

Kontrola cele godine

Gradsko veće Zrenjanina je na sednici 3. aprila usvojilo Program monitoringa kvaliteta vazduha u Zrenjaninu za 2020. i 2021. godinu, na osnovu kojeg Zavod za javno zdravlje obavlja analize kvaliteta vazduha. Ovi rezultati kasnije se prosleđuju Agenciji za zaštitu životne sredine, prema čijim podacima Zrenjanin spada u sredinu sa čistim i neznatno zagađenim vazduhom.

GDE SE I ŠTA MERI
Program monitoringa kvaliteta vazduha uređuje broj i raspored mernih mesta kao i obim, vrstu i učestalost merenja nivoa zagađujućih materija. Na teritoriji Zrenjanina postoje tri merna mesta: dva gradska – Bulevar Veljka Vlahovića i Trg Dositeja Obradovića, i jedno u Elemiru u ulici Žarka Zrenjanina.
Propisano je da se mere koncentracije: sumpor-
dioksida, azotnih oksida, ugljen-monoksida, suspendovanih čestica PM 10, zatim koncentracije teških metala (arsen, kadmijum, nikl i živa) i policikličnih aromatičnih ugljovodonika u suspendovanim česticama, BTX (benzen, toluen i ksilen), koncentracije vodonik-sulfida, akroleina, amonijaka i čađi.
Od ovih parametara svakodnevno se ispituju sumpor-dioksid i azotni-oksidi, čađ se meri u toku grejne sezone, a sve ostale koncentracije tokom osam nedelja godišnje, ravnomerno raspoređeno.
Merenja obavlja Zavod za javno zdravlje, izveštaji se dostavljaju Odseku za zaštitu životne sredine Gradske uprave, koji ih potom šalje Agenciji za zaštitu životne sredine.
U Programu monitoringa se takođe definiše da je Odsek dužan da javnost putem medija obavesti o prekoračenjima praćenih materija u vazduhu.
U Zrenjaninu ne postoje automatske merne stanice koje u realnom vremenu očitavaju zagađujuće materije, već se početkom narednog meseca dobijaju rezultati za prethodni. Automatski monitoring vazduha u Srbiji obavlja se u gradovima koji učestvuju u projektu Agencije za zaštitu životne sredine, među kojima su i Kikinda, Sremska Mitrovica, Šabac, Sombor, Pančevo…

KAKO SMANJITI ZAGAĐENJE
Kako su zimus naveli za naš list iz Zavoda za javno zdravlje, koncentracije osnovnih zagađujućih materija u našoj sredini poslednjih godina imaju ujednačen nivo. Ipak, aerozagađenje je i ovde takvo da može dovesti do hroničnih bolesti disajnih puteva i pogoršanja stanja kod onih koji imaju tegobe poput bronhijalne astme, što se konstatuje i u Zavodovom Izveštaju o zdravstvenom stanju stanovništva Srednjobanatskog okruga u 2018. godini.
U ovoj analizi definisane su mere za sprečavanje aerozagađenja. Neke se mogu odmah primeniti, poput odvikavanja od cigareta jer „u prostorijama gde se puši i do 100 puta može biti veća koncentracija zagađujućih materija nego u spoljašnjoj sredini”, navodi Zavod za javno zdravlje.
Bitno je sprečiti i paljenje njiva nakon žetve, zatim se može dati prednost pešačenju, biciklu ili javnom prevozu u odnosu na automobile. Potrebno je i uredno čišćenje i pranje saobraćajnica i popločanih površina.
Ostale preporuke Zavoda jesu – da se obezbedi kontrola procesa sagorevanja u kotlarnicama, da se unapredi proizvodnja u industriji i da se redovno kontrolišu emisije zagađujućih materija, a značilo bi i masovnije grejanje na prirodni gas, kao energent od velikog ekološkog značaja.
Sem toga, u smanjenju aerozagađenja važno je i upravljanje otpadom, podseća se u Izveštaju. Potrebno je ukloniti divlje deponije, a takođe i izgraditi sanitarnu deponiju gde bi se regulisano odlagao i razvrstavao otpad umesto spaljivanja.

  • U VOJVODINI VAZDUH NEZNATNO ZAGAĐEN
    Zrenjanin pripada zoni Vojvodina, gde je tokom 2018. godine, prema poslednjem Godišnjem izveštaju o kvalitetu vazduha Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh bio prve kategorije. To znači da je bio čist i neznatno zagađen i da nisu bile prekoračene granične vrednosti nijedne zagađujuće materije. Izuzeci su jedino Subotica i Sremska Mitrovica, čiji su građani udisali prekomerno zagađen vazduh. Vazduh je takođe bio treće kategorije i u Valjevu, Kraljevu Kragujevcu, Pančevu, Užicu, Smederevu, Kosjeriću.

 

  • TERMOELEKTRANE, LOŽIŠTA, SAOBRAĆAJ
    Ubedljivo najveći zagađivači vazduha u Srbiji jesu termoelektrane i gradske toplane, zatim slede javne ustanove i domaćinstva sa svojim ložištima. Elektroprivreda Srbije najveći je pojedinačni zagađivač vazduha, naveo je Fiskalni savet u analizi o investicijama u životnu sredinu u Srbiji iz 2018. godine. Takođe utiču i saobraćaj i industrija. Termo-energetska postrojenja jesu dominantan izvor zagađenja sumporovim i azotnim oksidima, dok suspendovane čestice PM 10, a naročito PM 2,5 mahom potiču iz toplana snage manje od 50 MW i individualnih ložišta.

 

  • NAJŠTETNIJE, ALI NISU U MONITORINGU
    U pogledu uticaja na zdravlje, najveći problem predstavljaju čestice manje od 2,5 mikrometra – tzv. PM 2,5 jer se najduže zadržavaju u vazduhu i najdublje prodiru u disajne organe, posebno delujući na zdravlje dece i starijih osoba, navodi se u Zavodovom Izveštaju o zdravlju stanovnika srednjeg Banata. Međutim, kako je zimus za naš list izjavio dr Saša Petković iz Zavoda za javno zdravlje, u našem regionu ne obavljaju se merenja čestica PM 2,5.

M. Maričić

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine