ZABELEŽENO U JANKOVOM MOSTU – MESTU KOJE SE OTRŽE VREMENU 

Za pola veka selo prepolovljeno

Jedno od najmanjih mesta na području grada Zrenjanina, Jankov Most, verovatano ima najizraženiju depopulaciju. Broji oko 460 stanovnika, mahom staračka domaćinstva. Pre pola veka bilo ih je dvostruko više.
– Nikada nismo, ni u najsmelijim planovima, imali izgradnju bilo kakvog industrijskog pogona, silosa, hladnjače ili bilo čega sličnog, što bi mlađe ljude koliko – toliko vezivalo za selo. Decenijama smo bili poznati kao proizvođači kvalitetnog duvana, što važi i za obližnje Mihajlovo. Imali smo i malu stanicu za njegov otkup, od duvana se lepo živelo. Međutim, toga nema već desetak godina. Kvalitet zemljišta nije sjajan, uglavnom treća i četvrta klasa.
Poljoprivrednici proizvode uglavnom pšenicu, kukuruz i suncokret, a familija Munćan je jedna od njih.
– U selu ima svega pedesetak muznih krava. Van poljoprivrede, zaposleno je tek pedesetak meštana, mahom u „Drekslmajeru”, zdravstvu i javnim službama – započinju razgovovor predsednik Saveta Mesne zajednice Marinel Puzdrea, samostalni preduzetnik – kamenorezac i njegov zamenik Igor Vorgić, zaposlen na benzinskoj pumpi „Knez” u Zrenjaninu, obojca mlađi ljudi.
Treći sagovornik, sekretarica Mesne zajednice, Leontina Idvorean, tek se povremeno uključivala u razgovor. Razlog: radi na šalteru Pošte.
– Nemamo klasični poštanski šalter, nego ovako, primam uplate, a provizijom „punim budžet” Mesne zajednice – komentariše Leontina u šali.
Oko 65 procenata stanovnika Jankovog Mosta su Rumuni. Poslednjih decenija povećao se udeo srpskog stanovništva:
– Najpre su to bile izbeglica iz Krajine, ali ih je sada sve manje. Idući za svojom srećom, odlaze u Zrenjanin i veće urbane centre. Imamo dosta nekadašnjih stanovnika Zrenjanina, ali i Beograda i Novog Sada koji kupuju kuće u selu. Cene su niske: od 4 – 5 hiljada evra za starije, do 15- 17 hiljada evra za kompletno opremljene spratne kuće – kažu naši sagovornici.
Ono što najviše zaokuplja članove Saveta Mesne zajednice jeste nastavak asfaltiranja ulica koje još nemaju asfaltni zastor, i radovi na kanalskoj mreži za navodnjavanje i odvodnjavanje, koji su planirani za zimske mesece. U uspehe poslednjih godina ubrajaju pojačanje kapaciteta seoskog vodovoda, finansiranog iz pokrajinskih izvora, izgrađenog 2010. godine, čije je izvorište u Mihajlovu. Osim pumpi, kvalitetu vodosnabdevanja doprinosi i viša nadmorska visina Mihajlova u odnosu na Jankov Most, tako da podizanje vodotornja nije bilo potrebno.
Nedavno je obnovljen plafon u seoskom Domu kuture, a ranije je popravljen krov. Pre dve godine obnovljeni su teren za mali fudbal i ulična kanalska mreža.
Godišnji budžet Mesne zajedice je oko milion i 60 hiljada dinara, što pokriva troškove grejanje, osvetljenja, održavanja trotoara i zarada zaposlenih, gde spadaju i po jedan komunalni radnik i poljočuvar. Budžet bi bio znatno veći da pre nekoliko godina sredstva od naftne renta nisu centralizovana na gradskom nivou. Selo nije gasifikovano, niti ima fekalnu kanalizaciju.

  • BAL ERDELJACA
    Slava sela je poslednji vikend u septembru. Tada se priređuje „Bal Erdeljaca” u čast Rumuna iz Erdelja, oblasti odakle se rumunski živalj doselio u 18. veku.

 

  • UMESTO APOTEKE – „LEKOBUS”?
    Lekarka iz Mihajlova radi sa pacijentima u seoskoj ambulanti u Jankovom Mostu dva puta nedeljno, što ovde smatraju prihvatljivim. Problem je zatvaranje apoteke, koju će, kažu, nezvanično zameniti „lekobus” – vozilo sa lekovima koje bi dolazilo u selo jednom ili dva puta sedmično.
    Odeljenje Osnovne škole „Đura Jakšić”, sa nastavom na rumunskom jeziku ima dvoje do troje dece po razredu. Ostala deca putuju u Zrenjanin, a prevoz je besplatan.
    Od društvanih organizacija aktivni su Dobrovoljno vatrogasno društvo, udruženja žena i lovaca i KUD „Lumina”.

M. Stojin