ZBOG NEZAVRŠENE KANALIZACIJE MEŠTANI KLEKA POKRENULI PETICIJU

Probleme prave i najmanje padavine

Prezasićeni kišni kanali, vlažni temelji, vraćanje vode kroz cevi, pa i potencijalna pretnja od zaraznih bolesti, neke su od teškoća sa kojima se suočavaju meštani ulica Spasoja Spajića i Veselina Masleše u Kleku gde još uvek nije završena kanalizaciona mreža.
Kako objašnjava meštanka Biljana Milojević, u pitanju je najkritičniji deo sela zato što je na tom potezu najniži teren. Poslednja ulica Veselina Masleše je mnogo uža, asfalt je u jako lošem stanju, a na kraju ga gotovo ni nema. Kišni kanal ne postoji sa obe strane ulice, pa se voda sliva u dvorišta, kaže Milojević.
Javila se našoj redakciji kako bi demantovala nedavno objavljeni podatak da je u Kleku izgrađena kanalizaciona mreža, a koji je bio preuzet iz Izveštaja o poslovanju „Vodovoda i kanalizacije” za 2020. godinu.

VODA „LEŽI” U DVORIŠTIMA
– Kada padne kiša, ne možemo da peremo sudove jer se sve vraća u sudoperu. Dvorišta su pod vodom, komšije ne mogu da se kupaju, peru veš, sudove… I najmanje padavine prave problem, u pojedinim kućama ne smeju da puste vodu u toaletu – objašnjava Milojević.
Kako bi došli do odgovora na pitanje zašto kanalizacija nije završena u celom selu, meštani su ove godine pokrenuli peticiju koju su sa potpisima predali Mesnoj zajednici i Gradskoj upravi.
– Rekli su da nema para, ali zvaničan odgovor nismo dobili. Tražili smo sastanak, ali nam ni to nisu odobrili – kaže naša sagovornica.
Dodaje da su pred poslednje izbore započeti radovi u ulici Spasoja Spajića. Međutim, završeni su postavljanjem cevi koje nisu priključene.

DODATNI TROŠKOVI
Zbog nedostatka odgovora nadležnih, Klečani se oslanjaju na informacije koje saznaju iz druge ruke. Tako su, kaže Biljana Milojević, čuli da ulica Veselina Masleše (najkritičnija) neće ni biti urađena.
– Ona je jako uska. Sa jedne strane prolaze kablovi od telefona, sa druge gasna mreža. Zato kanalizacija mora da ide sredinom puta, što je velika investicija. Dobili smo informaciju da je kompletan projekat za ovaj deo pripremljen kada i za ostatak sela, kao i da je ucrtano kuda to treba da idu cevi. Zašto nije urađeno, ne znamo – ističe Milojević.
Dodatni trošak stanovnicima ovog dela Kleka pravi i to što zbog zadržavanja vode češće moraju da prazne septičke jame. To su naveli u pomenutoj peticiji. Kada se obrate „Vodovodu”, dugo se čeka, zbog čega angažuju privatne firme koje brže izlaze na teren. Za uslugu mesečno odvajaju oko pet hiljada dinara, kaže naša sagovornica. Navodi da su zbog vode u šahtovima vodomeri očitavaju napamet.
I pored svega, meštani redovno plaćaju naknadu za odvodnjavanje, ističe Milojević.
– Ne razumem zašto nije završena kanalizacija i zašto se ne radi na tome. Plaćamo i samodoprinos, nemoguće je da nema nikakvih sredstava. Samo želimo da znamo kada ćemo dobiti kanalizaciju – zaključuje naša sagovornica.

  • ČEKAJU SE SREDSTVA
    Nastavak radova na kanalizaciji očekuje se na proleće, a završetak mreže do leta sledeće godine, poručuju iz MZ Klek.
    – Ostala je da se uradi još jedna i po ulica, što je oko 15 odsto sela. Potrebno je uložiti još oko 25 miliona dinara. Iz sredstava samodoprinosa možemo da izdvojimo pet miliona – objašnjava Goran Marković, predsednik Saveta MZ.
    Dodaje da su do sada završene tri etape u postavljanju mreže, a da je lane započeta četvrta faza.
    – Ništa nije preskočeno, već se išlo redom od Zrenjanina ka Žitištu. Najpre je važno da se obezbede sredstva. Sve zavisi od lokalne samouprave, imamo obećanje i nadamo se da će biti ispunjeno – kaže Marković.

 

  • ZABRINUTI I LAZAREVLJANI
    Kako smo ranije pisali, zbog nedostatka kišne i sanitarne kanalizacije, i meštani Lazareva pokrenuli su početkom godine peticiju da se ona konačno izgradi. Skupili su 370 potpisa koje su predali Savetu Mesne zajednice (MZ) Lazarevo, kao i gradonačelniku Zrenjanina. Iz MZ Lazarevo tada su objasnili da je od 2018. svake godine budžetom Grada planirana stavka za izgradnju kanalizacije u Lazarevu. Prema njihovim saznanjima, prebačen je deo avansa izvođaču radova, ali oni nikada nisu započeti.

J. Šormaz