VLADIMIR STANAR, PROFESOR FIZIČKOG VASPITANJA I JEDAN OD ORGANIZATORA ZRENJANINSKOG MARATONA
Osluškujte organizam i procenite mogućnosti
Poslednji vikend u maju rezervisan je za zaljubljenike u trčanje. Na ulice našeg grada tada izlaze rekreativci, profesionalci, gosti iz regiona, Evrope, sveta, a brojni sugrađani i mališani su im najveća podrška.
Organizator ovog sve popularnijeg nadmetanja je Sportsko udruženje „Maraton tim Zrenjanin”. Vladimir Stanar, profesor fizičkog vaspitanja, sa kolegom Srđanom Neškovskim, deo je pomenute ekipe. Kako je za naš list ispričao, i ovog puta na programu će biti dobro poznate discipline. Za najiskusnije tu su maraton (42,1 kilometara) i polumaraton (21,1). Među najpopularnijima je trka zadovoljstva (7) koja je i najmasovnija.
Organizatori su timovima omogućili štafetu (3 puta po 7 kilometara), kao i staze namenjene: najmlađima, osobama sa invaliditetom i smetnjama u kretanju. Trkačima se svake godine pridruže i nordijski hodači.
Šta učesnici mogu očekivati 25. maja?
– Nastavljamo sa akcijom „Trči kao heroj”, a od svake startnine odvajamo 100 dinara za naše drugare iz NURDOR-a. Svi akteri će na taj način pomoći malim borcima. To je jedan od motiva da se što više ljudi nađe na startu tog dana. Takođe, pripremamo i raznovstan sadržaj duž trase kako bismo obezbedili dodatnu energiju i animirali trkače.
Kako gledate na to da je Maraton postao jedna od najpopularnijih manifestacija?
– Drago nam je da broj učesnika raste, kao što se širi i sam trkački pokret. Pored pozitivnih uticaja na zdravlje, trčanje kao vid rekreacije gotovo da ne postavlja starostne granice. Svakako spada u manje zahtevne aktivnosti i kada je neophodna oprema u pitanju. To su samo neki od razloga što se masovnost povećava. Posebno nas raduje da su sve brojniji i timovi kompanija koje na taj način animiraju svoje zaposlene.
Šta se promenilo u prethodnom periodu?
– Ideja nam je od samog starta bila da se Zrenjanin nađe na mapi mesta koja imaju svoj maraton, i da neki od učesnika istrče svoju prvu trku na 42 kilometra upravo u našem gradu. Za ovih pet godina promenilo se dosta toga. Trudili smo se da unapredimo samu organizaciju, osluškujući komentare i sugestije pre svega trkača.
Grad je prepoznao Zrenjaninski maraton kao manifestaciju od značaja. Njihova podrška i saradnja sa Sportskim savezom i Crvenim krstom su nam od velike važnosti. Drastično se povećao broj trka na godišnjem nivou. Dešava se da se istog vikenda održava po nekoliko događaja, tako da je pravi izazov izboriti se na tom tržištu i održati kvalitet organizacije. Imamo odličnu saradnju sa sponzorima i prezadovoljni smo činjenicom da nas većina prati od početka.
Šta savetujete onima koji prvi put učestvuju?
– Pre svega da osluškuju organizam i da dobro procene svoje mogućnosti. Ponekad atmosfera na startu i adrenalin prevare, pa takmičari krenu prebrzo i to se često pretvori u mučenje. Neretko se kod maratona desi da manje iskusni „udare u zid”. Tada su primorani ili da bitno uspore ili se nekad i zaustave dok im se organizam delimično ne oporavi.
Izuzetno je važna hidratacija. Potrebno je unositi dovoljno vode i elektrolita tokom čitave trase. Savetujem i da se nosi obuća koja je već isprobana na treninzima, a odeća prilagodi vremenskim prlikama. Najvažnije je da trčanje ostane pre svega uživanje!
Koliko su važni zdravstveni pregledi i priprema, ne samo za maraton, nego i za profesionalno i rekreativno bavljenje sportom?
– Redovni sistematski pregledi su veoma značajni. Puno toga se može preduprediti društveno odgovornim ponašanjem i delovanjem. Naš tim svake godine apeluje na učesnike koji planiraju da se nađu na startu da obave lekarski i time preventivno provere svoje zdravstveno stanje.
Preporuka važi i za sve ostale učesnike, bez obzira da li se radi o rekreaciji, školskom ili profesionalnom sportu. Ono čemu se najviše teži je da se spreči pojava iznenadne srčane smrti, koja se nažalost ipak dešava i čiji smo svedoci.
Miroslava Malbaški
Foto: Branislav Nenin
ULICAMA GRADA
Staza je kružna, a start je ispred gradske kuće. Trasa obuhvata sledeće ulice: Kralja Aleksandra, Svetosavsku, Nemanjinu, Slobodana Bursaća, Savezničku, Petefijevu, Obilićevu, Obalu Sonje Marinković, Narodnog fronta, Subotićevu, Kej 2. oktobra, Gundulićevu, Stevice Jovanovića, Đorđa Stratimirovića, Jovana Popovića, Narodne omladine, Zmaj Jovinu, Đure Jakšića, Jug Bogdanovu, Koče Kolarovu, Vojvode Petra Bojovića, Zmaj Jovinu, Narodne Omladine, Subotićevu i Trg slobode, gde je cilj.