Kako su trošeni gradski novci?

Piše: dr Dejan Molnar, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Usvajanjem Odluke o završnom računu budžeta Grada Zrenjanina za 2023. godinu lokalna skupština je, kao nadležno telo, aminovala način na koji je izvršna vlast upravljala finansijama u prethodnoj godini.
Ukupni rashodi gradskog budžeta iznosili su 6,57 milijardi dinara (oko 56 miliona evra). Od toga, oko 6% su bila kapitalna ulaganja (3,4 mil. evra), dok se oko 93% odnosilo na tekuće rashode (52 miliona evra). U njihovoj strukturi po veličini su se izdvojile dve stavke – „rashodi za zaposlene” i „korišćenje usluga i roba”. Ovi prvi crpeli su oko 1/4 ukupnog budžeta (14,2 miliona evra), dok je na tekuće poslovanje odlazilo blizu polovine ukupnog proračuna (čak 26 miliona evra). U okviru tekućeg poslovanja ističu se „specijalizovane usluge” sa 10,2 miliona evra (čak 18,3% budžeta), kao i stavka „usluge po ugovoru”, za koje je plaćeno oko 5,8 mil. evra (10,3% gradske kase).
Rashodi i izdaci mogu se razvrstati prema različitim kriterijumima. Jedan od načina je prema tzv. funkcionalnom principu, na rashode za zaposlene, korišćenje roba i usluga, kapitalne izdatke, otplatu kamata, subvencije itd. U poslednje vreme dele se i na sledećih 17 programskih aktivnosti: stanovanje, urbanizam i prostorno planiranje, komunalne delatnosti, lokalni ekonomski razvoj, razvoj turizma, poljoprivreda i ruralni razvoj, zaštita životne sredine, organizacija saobraćaja i saobraćajna infrastruktura, predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje, srednje obrazovanje i vaspitanje, socijalna dečja zaštita, zdravstvena zaštita, razvoj kulture i informisanja, razvoj sporta i omladine, opšte usluge lokalne samouprave, politički sistem lokalne samouprave i energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije (OIE).
Najveći deo izdataka lane se odnosio na sledeće programe: zaštita životne sredine (17,9%), opšte usluge lokalne samouprave (17,8%), predškolsko vaspitanje i obrazovanje (10%), komunalne delatnosti (8,4%), razvoj kulture i informisanja (8,2%), osnovno obrazovanje i vaspitanje (7,5%), razvoj sporta i omladine (6%), socijalna i dečja zaštita (5,7%), stanovanje, urbanizam i prostorno planiranje (5%). Najmanje je potrošeno za poljoprivredu i ruralni razvoj (0,5%), lokalni ekonomski razvoj (0,3%), kao i za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije (0,3%).
Uočljivo je da je u slučaju određenih programskih aktivnosti zabeleženo prilično odstupanje planiranih iznosa i onih koji su zaista i potrošeni. Tako je u čak šest od ukupno 17 oblasti stepen izvršenja plana bio 70% ili manje od toga. Nizak procenat realizacije može ukazivati na određene poteškoće i probleme i/ili na pogrešne procene prilikom kreiranja budžeta (ni jedno ni drugo nije poželjno). U tom smislu, u 2023. ističu se poljoprivreda i ruralni razvoj (izvršenje samo 25,1%), energetska efikasnost i OIE (40%), zdravstvena zaštita (60,1%), razvoj sporta i omladine (60,4%), stanovanje, urbanizam i prostorno planiranje (68%), organizacija saobraćaja i saobraćajna infrastruktura (70,7%). Ove informacije mogu biti korisne za donosioce odluka na lokalnom nivou, jer im pružaju smernice za to u kojim oblastima treba unaprediti efikasnost rada i funkcionisanja.