BEGEJSKA PETLjA BI MOGLA DA POSTANE JEDINSTVEN PROSTOR PO MERI SUGRAĐANA: Mesto koje Zrenjaninci žele za sebe

Dani arhitekture 2025. održaće se u prvoj nedelji oktobra, kao sastavni deo programa Nacionalne prestonice kuture. Tema je Begejska petlja. Prema rečima Milice Kovač, predsednice Društva arhitekata Zrenjanina (DAZ), nestala je presecanjem toka reke. Preuređena je 1986. u sistem jezera koja su imala potencijal da postanu simboli grada. Nažalost, dodaje naša sagovornica, samo mali deo tadašnjih zamisli je sproveden.
Danas je lokalitet, iako u samom centru, u veoma lošem stanju. Osim „jezera 3”, koje se proteže od parkinga na Prevlaci do mosta na suvom, prostor Begejske petlje je potpuno zapušten.

GRAD PRIPADA GRAĐANIMA
– Ideja DAZ-a je da se Begejska petlja analizira zajedno sa Zrenjancima kako bi se čuli njihova mišljenja i predlozi. Hteli smo da saznamo kako bi oni uredili prostor, šta im najviše nedostaje i koji je najveći kvalitet ove lokacije. Ovakav vid participativnog planiranja je odavno postao standard u razvijenim zemljama i pokazao se kao izuzetno pozitivan način planiranja gradova – ispričala je Milica Kovač.
U okviru dosadašnjih aktivnosti članovi DAZ-a su organizovali 10-ak radionica sa osnovcima, srednjoškolcima i građanstvom. Sastavni deo je i anketa (na sajtu DAZ-a) namenjena svima zainteresovanima.
– Odziv je bio odličan, kao i utisci. Želimo da skrenemo pažnju, kako korisnicima, tako i onima koji se bave uređenjem, da Grad pripada građanima i oni su njegov sastavni deo. To znači da se prilikom planiranja moraju uključiti. Osim formalnih javnih uvida, koji su veoma loše organizovani i neposećeni, želeli bismo da prilikom svake izmene plana JP urbanizam organizuje ovakvo učešće. Vizije građana treba da postanu sastavni deo planiranja – rekla je naša sagovornica.

SPORT, KULTURA, REKREACIJA…
Prema rečima Milice Kovač, tokom „Dana arhitekture” održaće se izložba na kojoj će biti prikazani najzanimljiviji radovi, makete, kao i najuspešnije fotografije fotokonkursa koji će biti raspisan sredinom avgusta.
Pojedini učesnici radionica preneli su i svoje utiske. Katarini Terzin, učenici OŠ „Đura Jakšić” posebno je bilo zanimljivo, jer je na kreativan način učila o razvoju grada. Najviše joj se dopalo kada su sami osmišljavali uređenje prostora oko jezera, crtali i lepili stikere.
Gimnazijalka Damjana Ađi zamišlja Zrenjanin kao grad u kojem ljudi vole da provode vreme napolju, druže se i uživaju u prirodi. Njena ideja je da se prostor oko Begejske petlje preuredi i oživi, jer ima mnogo potencijala, a trenutno je veoma zapušten.
– Kada bih imala priliku da ga oblikujem po svojoj meri napravila bih lepo šetalište uz reku, sa biciklističkim stazama, klupama i dosta zelenila. Mislim da bi bilo idealno da postoji neki kafić ili mala čajdžinica sa pogledom na vodu. U idealnim uslovima, izgradila bih i prostor za sportske aktivnosti – terene za košarku, fudbal, ali i sprave za vežbanje na otvorenom.
Za razliku od sadašnjeg stanja, gde taj deo deluje pomalo zaboravljeno, u mojoj verziji bio bi pun života. Osvetljenje bi bilo moderno i ekološki prihvatljivo. Po obali bi bile postavljene male galerije lokalnih umetnika ili murali koji prikazuju istoriju grada. Može nići i mali amfiteatar za letnje svirke i predstave – rekla je Damjana Ađi.

MALO MAŠTE I PUNO TRUDA
Sa mladim sugrađankama slažu se i anonimni učesnici ankete. Podržavaju predlog da prostor zaslužuje pažljivo i kvalitetno uređenje, kao i da je neophodno obogatiti ga obiljem zelenila, drvećem i travnatim površinama. Na taj način bi se doprinelo boljoj mikroklimi i kvalitetu boravka. Postavljanje većeg broja klupa, uličnog mobilijara i senovitih zona omogućilo bi duže zadržavanje građana i stvorilo bi prijatnu atmosferu svakodnevice. Zrenjaninci takođe vele da treba da bude prilagođen i osobama sa invaliditetom.
– Prostor Begejske petlje je prepoznatljiv deo Zrenjanina, ali mu ipak nedostaje da se ispuni kulturnim, sportskim i drugim sadržajima, ali i mestima za okupljanja i druženja. Mogao bi da predstavlja produžetak centra, uz adekvatno zelenilo koje bi ga upotpunilo. Za njegovo preuređivanje potrebno je malo mašte i puno truda. Zato nam svima to izgleda nemoguće i neizvodljivo. Upravo ovakvi događaji i radionice omogućavaju da se osetimo kao da možemo nešto da promenimo i učinimo naš grad lepšim, zabavnijim i boljim – rekao je jedan od učesnika.
Miroslava Malbaški
Foto: Jovan Drndak Njegović i DAZ