Inflacija kao bumerang

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Narodna banka Srbije (NBS) je krajem 2023. godine definisala ciljanu stopu ukupne inflacije za naredni trogodišnji period (januar 2024 – decembar 2026.) u visini od 3%, uz dozvoljeno odstupanje od ± 1,5 procentni poen. To znači da se na godišnjem nivou planira rast opšteg nivoa cena koji bi trebalo da se kreće u rasponu od 1,5% (donja granica) do 4,5% (gornja granica).
Cene u Srbiji su u proseku lane bile za 12,1% veće nego u 2022. godini. To je četiri puta iznad cilja i skoro tri puta više od gornje dozvoljene granice. Pri tome, u januaru ove godine zabeležen je rast cena od 6,4% međugodišnje (u odnosu na januar 2022.), što je druga najveća stopa inflacije u grupaciji od 36 evropskih država (članice i kandidati za pristupanje EU, plus Island, Norveška, V. Britanija i Švajcarska). Veća poskupljenja su zabeležena jedino u Rumuniji (7,3%), ukoliko se izuzme situacija u Turskoj, gde cene već neko vreme vrtoglavo rastu (64,9%). Ujedno, inflacija u Srbiji je duplo veća od proseka na nivou EU (3,1%).
Usled ovakve situacije, Izvršni odbor NBS je na poslednjoj sednici (7. marta) odlučio da zadrži referentnu kamatnu stopu na nivou od 6,5%. Istu odluku su doneli i nadležni u Evropskoj centralnoj banci, s obzirom na to da je januara međugodišnji rast cena bio veći u čak 11 država članica u odnosu na situaciju u decembru 2023. godine. Činjenica da je inflacija usporila ne znači da cene padaju. Naprotiv, one i dalje rastu, ali nešto sporije.
Kod nas su glavni generatori inflacije poskupljenje energenata i rast zarada. Samo u toku prošle godine kumulativan (ukupan) rast cene struje je iznosio oko 26%, a gasa oko 33%. I laicima je jasno da rast cena energenata izaziva domino efekat na tržištu. Najpre je poskupelo grejanje, pošto toplane uglavnom koriste gas kao proizvodni input. Uvećani troškovi energije za privredne subjekte doprineli su ekspanziji rashoda poslovanja što se preliva na koštanje čitavog niza finalnih proizvoda i usluga. Električna energija i gorivo se koriste u svim proizvodnim procesima, tako da njihovo poskupljenje dovodi do rasta cene koštanja neenergetskih dobara. U pitanju je fenomen tzv. inflacije troškova. Do njega dolazi zbog toga što u uslovima kada rastu vrednosti proizvodnih inputa, firme taj teret nastoje da prebace na kupce. Do povećanja troškova poslovanja privrednih subjekata dolazi delom i zbog mera koje donosi sama država, kao što su: rast minimalne cene rada bez odgovarajućih poreskih olakšica, akciza i dr.
Pove’awe plata je trenutno osnovni generator inflacije. Koliko god da je to neophodno za održavanje životnog standarda, toliko utiče na to da inflacija bude trajnija/upornija. Inflatorni pritisci nastaju kako zbog rasta troškova poslovanja preduzeća, tako i zbog povećane tražnje na tržištu usled većih nominalnih primanja. Inflacija se, potom, vraća kao bumerang i obezvređuje i tako uvećane dohotke.
Izgleda da do pada kamatnih stopa, tog dugo očekivanog signala da je inflacija pobeđena, ipak neće doći tako brzo. Osim toga, sasvim je izvesno da njihovo smanjenje neće ići onom brzinom kojom su se povećavale počev od sredine 2022. godine.