Krediti krpe rupe u kućnom budžetu

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Nakon pandemije korona virusa nivo životnog standarda se znatno pogoršao. Tome je u najviše doprinela inflacija. Ona nam „ispostavlja račun” za finansiranje troškova koje smo imali dok smo bili zaključani, odnosno kada se nije radilo niti proizvodilo.
Zvanični statistički podaci kazuju da su cene u Srbiji u oktobru 2023. u proseku bile veće za 33% u odnosu na isti mesec 2020. godine. Nevolja za većinu građana je što su znatno više od proseka poskupele osnovne životne namirnice na koje se u našoj zemlji troši veliki deo porodičnih prihoda. Hrana je danas u proseku skuplja za čak 51,1% nego pre tri godine. Najviše su poskupeli hleb i žitarice (42,4%), meso (50,7%), riba (41,9%), mleko, sir i jaja (58,2%), voće (41,1%), povrće (68,8%), drugi prehrambeni proizvodi (53,9%) itd. Više treba platiti za struju i gas (40,9%), daljinsko grejanje (21,8%), ali i za kozmetičke i frizerske usluge (50,9%), restorane (39,8%), zdravstvene usluge (19,9%)…
Uprkos tome što je prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) u oktobru 2023. bila veća za oko 44% u odnosu na isti mesec 2020, to za većinu građana ne znači mnogo imajući u vidu nejednakost u visini zarada i strukturu lične potrošnje. Naime, ono što ljudima najviše treba za svakodnevni život je poskupelo više nego što su porasla njihova primanja.
Kada se ovako poređaju činjenice, postaje jasnije zbog čega sve veći broj građana poseže za gotovinskim kreditima – to je način da se zakrpe rupe u kućnom budžetu, odnosno da se skrpi kraj sa krajem. Trenutno u Srbiji ima oko 1,2 miliona ljudi koji bankama po osnovu gotovinskih zajmova ukupno duguju oko šest milijardi evra. Proizilazi da svaki dužnik u proseku ima obavezu od 5.000 evra. U pitanju su nenamenske pozajmice, koje se pretežno koriste za finansiranje tekuće (svakodnevne) potrošnje.
Ono što potvrđuje pretpostavku da sve veći broj ljudi u državi teže živi jeste porast broja korisnika ovakvih zajmova, ali i povećanje „problematičnih” kredita ove vrste. Tokom poslednje tri godine (oktobar 2020 – oktobar 2023) broj osoba koje koriste keš kredite povećan je za 130 hiljada (rast od 12%), dok je ukupan iznos ovih zajmova u istom periodu porastao za 1,15 milijardi evra (čak za 23,8%). Pri tome, intenziviraju se i problemi u otplati. Značajan je rast broja docnji, pod kojima se podrazumeva neurednost u izmirivanju obaveza po kreditu u trajanju dužem od 90 dana neprekidno. Neurednih dužnika je sve više – sa 53.777 (oktobar 2020) stiglo se do 73.787 (oktobar 2023). Dakle, u međuvremenu se pojavilo dodatnih 20.000 ljudi koji ne izmiruju svoje kreditne obaveze na vreme (više ih je za 37,2%). Iznos koji je u kašnjenju je u istom periodu povećan za čak 80,4% – sa 196,1 na 353,7 miliona evra. U pitanju su upozoravajući podaci, naročito kada se ima u vidu činjenica da su fizička lica po pravilu uredne i revnosne platiše. Očito ih je na ovakvo postupanje muka naterala, jer nakon što podmire osnovne potrebe, ne ostane im dovoljno za otplatu rate kredita.