OKRUGLI STO GRADSKOG AKTIVA ISTORIČARA –ZRENJANIN ILI PETROVGRAD?

Bez ostrašćenosti odrediti identitet grada
Identitetski kod ljudi se na najpojavniji način pokazuje u imenu grada. Kako zvuči u svetu kada se kaže Zrenjanin, Petrovgrad ili Veliki Bečkerek, pa kada vas pitaju da objasnite. Bez obzira na to kako se ovaj grad zove i kako će se zvati, ne treba zaboraviti da će ljudi u njemu – rođaci, prijatelji, komšije i sugrađani živeti i dalje i da svaka vrsta diskusije treba da se vodi bez ostrašćenosti – izjavio je u ponedeljak, 26. februara istoričar profesor dr Milan Micić na okruglom stolu o imenu grada u baroknoj sali gradske kuće.
Ovaj događaj organizovao je Gradski aktiv istoričara, kao doprinos javnoj debati o (eventualnoj) promeni imena grada. Kako je na početku rekao moderator, istoričar Slobodan Milin, nakon izlaganja istoričara dr Milana Micića i dr Aleksandra Ivanova, prednost pri postavljanju pitanja trebalo je da imaju istoričari, međutim veće diskusije nakon predavanja nije ni bilo, a okrugli sto prošao je u saglasju prisutnih. Na početku svog obraćanja, dr Micić se vratio u 1917. godinu.
– Mnogo Banaćana je ratovalo tada u Rusiji, najpre su bili deo austrougarske vojske, pa su se onda kao laki vojnici predali Rusima. Jedan deo tih ljudi prihvatio je boljševičke primamljive parole o istini, pravdi, slobodi, jednakosti, miru i o pravednoj podeli zemlje. Oni su učestvovali na strani Crvene armije i potom se vratili u Banat. Takođe, u toku 1917/18. godine, jedan deo Banaćana otišao je u Prvu srpsku dobrovoljačku diviziju. Nekadašnji sugrađani – posle rata nisu više mogli međusobno da se prepoznaju. Nije slučajno da je ondašnji Veliki Bečkerek poneo ime Petrovgrad 1935. godine jer je u njemu bio jak srpski nacionalni pokret, ali takođe nije slučajno ni da je poneo ime Zrenjanin 1946. godine, jer je Banat bio poznat i po jakom komunističkom pokretu.
Profesor Micić potom je podsetio na, kako je rekao, događaje sa margine srpskog istorijskog pamćenja.
– Oni treba da predstavljaju identitetski kod ovog naroda. Godine 1594. organizovan je prvi srpski ustanak protiv Turaka, banatski ustanak. Njihov znak tada bile su zastave Svetog Save. Ti ljudi su bili probuđene svesti, ustanak je pokazao biološku, moralnu i duhovnu snagu srpskog naroda ovde.
Govoreći o promeni imena grada iz Velikog Bečkereka u Petrovgrad, profesor Micić je kazao da to nije bilo slučajno.
– Narodni poslanik Toša Rajić je 29. septembra 1934. predložio promenu naziva, što je usvojeno 18. februara 1935. Između ova dva datuma desio se tragičan događaj – ubistvo kralja Aleksandra u oktobru 1934. On je bio jedna od prvih žrtava fašizma u jugoistočnoj Evropi. To je bilo vreme velikog uznemirenja, kada se nova jugoslovenska država na ovim prostorima osećala nesigurno, zato je nacionalno osećanje trebalo da se ojača kroz simboliku naziva jednog grada i da se tom promenom naznači spremnost ovog prostora da brani jugoslovensku državu.
Istoričar dr Aleksandar Ivanov uporedio je oslobođenje iz 1917, koje je nazvao viteškim, sa onim iz 1944, za koje je kazao da je donelo totalitarizam, doduše manje krvav od nacizma, kako je dodao. Naveo je i da nisu svi borci protiv fašizma bili komunisti, kao i da su Vinston Čerčil i Šarl de Gol bili antifašisti, ali i antikomunisti.

  • SAMO REFERENDUM
    Nakon izjave gradonačelnika Čedomira Janjića televiziji N1 da je Gradska uprava zatražila mišljenje Ministarstva za lokalnu samoupravu o promeni imena grada, reagovalo je udruženje Zrenjaninski socijalni forum (ZSF), koje je je u sredu 28. februara pokrenulo peticiju „Da Zrenjanin ostane Zrenjanin” na sajtu www.peticije24.com.
    – I 1935. i 1946. naziv grada promenjen je bez demokratskog izjašnjavanja. Međutim, 1992. održan je referendum na kome se oko dve trećine birača koji su glasali opredelilo da se zadrži naziv Zrenjanin. Pokretači inicijative za preimenovanje u Petrovgrad protive se održavanju referenduma što ukazuju da oni smatraju stanovnike Zrenjanina nedoraslim da sami donesu odluku o tome kako grad treba da se zove. Jedini legitiman način da se odluči o promeni naziva grada jeste da se održi referendum. Nazivi svih naseljenih mesta u Srbiji danas su utvrđeni Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije i mogu biti promenjeni samo izmenom tog Zakona – saopštava aktivista ZSF, politikolog Miroslav Samardžić.

M. Maričić