PREDAVANjE U KULTURNOM CENTRU O SRČANIM TEGOBAMA OKUPILO BROJNU PUBLIKU

Kardiovaskularne bolesti – šta možemo da učinimo?
Faktori rizika često deluju udruženi. Doktor Miroslav Radović izneo je najnovija saznanja o uticaju nepravilne ishrane na takozvanu „insulinsku rezistenciju” koja se pojavljuje mnogo pre oboljevanja od dijabetesa i srčanih smetnji!
Oboljenja srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti, a Vojvodina je na neslavnom trećem mestu u Evropi po smrtnosti od ovih bolesti, pri čemu se situacija izrazito pogoršala u poslednjih dvadesetak godina. Nažalost, većina preventivnih mera, odnosno suzbijanje faktora rizika, je zanemarena. Zbog toga je važno stalno ukazivati na faktore rizika u nastanku koronarnih bolesti. To su: povišen nivo masnoća u krvi, visok pritisak, izloženost duvanskom dimu, dijabetes, koji je u tesnoj vezi sa gojaznošću, stres – koji uzrokuje nagle skokove pritiska i nedovoljna fizička aktivnost! Koji činioci utiču na stres takođe je zahvalna tema za diskusiju.
Ovo je izjavio doktor specijalista internista – kardiolog Miroslav Radović, osnivač i vlasnik „Poliklinike Radović”, na dobro posećenom predavanju na ovu temu održanom nedavno Kulturnom centru Zrenjanin.

INDIVIDUALNI PRILAZ PACIJENTU
Doktor Radović posebno naglašava da je „svaki bolesnik – slučaj za sebe”, budući da nosi neponovljivu genetsku sliku, kao i navike, koje zovemo životnim stilom. Stoga je neophodan individualan prilaz svakom pacijentu.
Ilustrovao je to nizom slučajeva infarkta i iznenadne srčane smrti kod ljudi koji su se redovno bavili sportskom rekreacijom, ili, pak, bili mršavi!
Predavač je ukazao da redovnom kontrolom arterijskog pritiska možemo dugo sačuvati zdravo srce. Po dr Radoviću, arterijski pritisak u mirovanju od 140/90 milimetara, odnosno 130/80 milimetara živinog stuba – ako se održavaju iz dana u dan – su prihvatljivi.

FAKTORI RIZIKA
Poznati zrenjaninski lekar se nizom primera osvrnuo na isprepletanost faktora rizika, gde, na primer, gojaznost izaziva dijabetes, a dijabetes, koji je često nasledan, pogoduje stvaranju „plaka” u krvnim žilama srca. Ovim primerima on je ponovo ukazao na važnost individualnog pristupa svakom bolesniku.
Predavač se izrazito negativno izrazio o upotrebi rafinisanih šećera i prevelike količine testa od belog brašna u ishrani. Kod navika u ishrani, on potencira važnost obilnog, raznovrsnog i kvalitetnog doručka!
Doktor Radović je ukazao i na neka najnovija saznanja nauke u vezi sa oboljevanjem gušterače – takozvane insulinske rezistencije – ne samo sa pojavom dijabetesa u srednjim godinama, nego i na oboljenja krvnih žila i srca.
Predavanju je prisustvovao i veći broj Radovićevih kolega – lekara.

8-1б-miroslav radovic-pOSETIOCI-PREDAVANJA-O-ZASTITI-SRCA-800x445

M. Stojin