U KAKVIM USLOVIMA I KAKO POSLUJU ZRENJANINSKI UGOSTITELJI

Ponuda se prilagođava gostima

Prema spisku Turističke organizacije Zrenjanina (koji se stalno ažurira, s obzirom na to da se objekti često otvaraju i zatvaraju), u našem gradu posluje oko dvadeset restorana, četrdeset kafića, dvanaest picerija i sedam poslastičarnica. Osim njih, tu su i brojne radionice za proizvodnju i prodaju kuvanih jela. Može se reći da Zrenjanin ne oskudeva u gastronomskoj ponudi.
Za sve njih je veliki izazov bilo vreme korone, kada su morali da prekinu rad. Potom su nastavili uz obavezu da poštuju posebne mera zaštite. Od tada do danas epidemiološka situacija je normalizovana. Ugostitelji kažu da se mnogo toga promenilo, odnosno da promet nije kao nekada.
– Uslovi poslovanja i zarade ne mogu da se porede sa periodom kada kada sam počinjala posao. Od vremena epidemije korone do danas, nikako da se oporavimo i stanemo na zelenu granu. Ova godina je posebno loša, bez mogućnosti bilo kakvog planiranja. U restoranu ima posetilaca, ali najviše njih dolazi samo na kafu. A kada kuhinja nije uposlena, to je loše za restoran – objašnjava Natalija Palinkaš, vlasnica „Renesanse”.
Pokretanje ugostiteljskog biznisa iziskuje troškove koji su se do pre nekoliko godina kretali od pet do 50.000 evra. U poslednje vreme oni su duplirani. Ipak, otvaranje malog kafića nije neizvodljivo. Iako posao ne cveta uvek, zarada može da bude dobra.
Sada je cena kafe oko 200 dinara, kolači su od 200 do 400 dinara. Porcija jela je od 900 do 3.000 dinara po osobi, ali ima i skupljih specijaliteta.
– U poslovanju nije najvažniji broj posetilaca, nego potrošnja, odnosno promet. U restoranu može da bude i 100 osoba, ali je bitno šta naruče i koja je cena – iznosi svoje iskustvo Natalija Palinkaš.

Poznati „Lajon pab” nudi prepoznatljive pivske specijalitete kao što su butkice, rebarca ili kobasice, međutim, ove godine posluje u izazovnim okolnostima.
– Situacija nije povoljna, pogotovo kad su nam lokal zatvorili bez osnova i sa namerom. Za dvadeset godina, koliko postoji restoran, neverovatno je da smo došli dotle da se krpimo i snalazimo, umesto da uživamo u plodovima dosadašnjeg rada. Upošljavamo 12 radnika. Treba preživeti, odnosno ostvariti promet koji pokriva troškove – rekao je Zoran Guteša, vlasnik „Paba”.
Ovdašnji hoteli, osim smeštaja, imaju i bogat izbor hrane. U ponudi su sadržaji za seminare i kongrese, proslave, jubileje, mature, venčanja, krštenja…
– Naši gosti su različitog profila. Dolaze nam sportisti, poslovni ljudi, turističke grupe, porodice… Ima i mnogo stranaca. Svi su zadovoljni izborom i kvalitetom hrane. Nudimo internacionalni jelovnik. Izlazimo u susret i onima kojima je potreban poseban režim ishrane – od bezglutenskih do vegetarijanskih obroka. Kada su sportisti naši gosti, konsultujemo se sa njihovim lekarom oko sastavljanja jelovnika – kaže Zlatko Lojpur, upravnik hotela „Vojvodina”. Dodaje da kafić dobro radi i da je pun od kada je renoviran.

Iskusni ugostitelj naglašava da se u poslu mnogo toga promenilo. Navodi da je manje onih koji dolaze na poslovne ručkove, što je nekada bilo uobičajno. Zadržali su se seminari i kongresi.
U ečanskom „Kaštelu” primećuju da posećenost iz godine u godinu raste. Tokom zimskog perioda ima više poslovnih skupova i kompanijskih proslava…. Leti se uglavnom organizuju privatne proslave.
– Broj noćenja je porastao 100 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Trudimo se da pratimo savremene trendove, ali i da zadržimo mir i intimu po kojima je „Kaštel” poznat. Bazen, koji je otvoren pre dve godine, značajno je povećao posećenost. Pripremamo još neke novine – najavljuje Katarina Marković, šefica recepcije i organizator događaja u Lovačkom dvorcu.
Kada je reč o gurmanlucima, u „Kaštelu” ih ima na pretek. Nemanja Pejković, šef kuhinje, uveo je nekoliko novih jela. Reakcije posetilaca su veoma pozitivne.
– Osim prepoznatiljive lagano zapečene butkice, izdvajamo pljeskavicu „a la Boki” spremanu po posebnoj (tajnoj) recepturi. Nudimo i grofovski stek „Lazar Lukač”, odnosno punjeni svinjski file u pesto sosu od sušenog paradajza, rolovan u pančeti. Služi se uz pire krompir sa renom. To je prava eksplozija ukusa – otkriva Katarina Марковић.

Miroslava Pudar