JELENA LUKIĆ PETROV, ŠEFICA KORONARNE JEDINICE U BOLNICI

Sve više mladih sa faktorima rizika

Nedavno je obeleženo 50 godina rada Koronarne jedinice Opšte bolnice „Đorđe Joanović”. Jubilej je okupio eminentne stručnjake koji su proteklih decenija zajedno razvijali ovu medicinsku službu. Danas je na njenom čelu dr Jelena Lukić Petrov. Za naš list navodi da je koronarna jedinica kruna medicinskog znanja.
– U Zrenjaninu je otvorena prva takva jedinica u Vojvodini i jedna među prvima u tadašnjoj državi. Generacije lekara koji su ovde radili neprestano su težili za novim veštinama i znanjem radi dobrobiti sugrađana. Svoje znanje i iskustvo prenosili su na svoje mlade kolege koje imaju sreću da to nasleđe nastave, obogate i primene aktuelne medicinske preporuke za lečenje kardiovaskularnih bolesnika – ističe dr Jelena Lukić Petrov.
Zašto su i dalje kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti u Banatu i koliko su česte kod mlađe populacije?
– Nažalost, Banaćani se uklapaju u svetsku statistiku koja govori da je najveća učestalost obolevanja i umiranja upravo od ovih bolesti. Loše životne navike, u prvom redu neuredna ishrana, kao i loš odabir namirnica, pušenje, stres, sedentarni način života i nizak nivo fizičke aktivnosti, aktivno doprinose ovakvoj statistici. Ovo se sve više odnosi na mlađe generacije koje se sve češće suočavaju sa gojaznošću, šećernom bolešću i kardiovaskularnim bolestima.
Koje se bolesti najčešće leče na Odeljenju? Da li je kovid povećao broj pacijenata?
– U Koronarnoj jedinici leče se sva kardiološka oboljenja i stanja koja mogu pacijentu ugroziti život. U prvom redu u pitanju su pacijenti kod kojih postoji sumnja na bolesti koronarnih krvnih sudova, a koje dovode do srčanog udara.
Osobe koje su doživele iznenadni srčani udar, koji se prezentovao srčanim zastojem, nastavljaju dalje svoje lečenje na našem odeljenju. Pored toga, primenom lekova tretiraju se i oboljenja poput poremećaja srčanog ritma, ubrzanog ili usporenog srčanog rada. Takođe se primenjuje isporuka strujnih šokova ili plasiranje privremenog vodiča srčanog ritma u desnu komoru srca.
U toku pandemije imali smo češće pacijente sa embolijom pluća, upalom srčanog mišića, poremećajem srčanog ritma, srčanom slabošću i izlivom u srčanoj kesi.
Da li je Bolnica dovoljno kadrovski i tehnički opremljena za lečenje bolesti srca?
– Prethodnih godina došlo je do smene generacija pa je time i kadar značajno podmlađen. Intenzivno se radi na edukaciji, kako za rad u ovoj jedinici, tako i u Kateterizacionoj laboratoriji i Pejsmejker sali. Proteklih godina dobili smo infuzione pumpe, nove respiratore i bolničke krevete. Nabavljeni su setovi ploča za hlađenje pacijenata nakon reanimacije i jednokratne elektrode za privremeni pejsmejker srca. Ove godine smo dobili i ehokardiografski aparat koji je namenjen za urgentnu kardiologiju radi brže i adekvatnije dijagnostike hitnih stanja uz postelju pacijenta.
U kojoj meri je zaživela ugradnja stentova i da li će se povećati broj lekara koji je obavljaju?
– Implantacija stenta je kompleksan postupak koji zahteva edukaciju kadra kroz nekoliko etapa. Radi se u zoni zračenja, uz moguće komplikacije koje nisu česte, ali moramo i na njih misliti.
Zato se stentovi implantiraju u našoj ustanovi pacijentima sa kompleksnijim oštećenjima uz podršku iskusnih interventnih kardiologa Instituta za kardiovaskularne bolesti iz Sremske Kamenice. Manje kompleksna oštećenja rešava trenutno jedini izvršilac, kardiolog dr Uroš Bačić. Iz interne medicine se za te procedure edukuju tri lekara na specijalizaciji kako bi, nadam se, u narednim godinama zbrinjavali pacijente sa akutnim srčanim udarom. To je najdelotvornija procedura u invazivnoj kardiologiji. Ukoliko se sprovede brzo, sprečava izumiranje velikog dela srčanog mišića, što dalje značajno popravlja prognozu i kvalitet života pacijenta.

A. Ilijev