Desetkovano lokalno stanovništvo

Piše: dr Dejan Molnar, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

U periodu nešto dužem od tri decenije (1991-2023) broj žitelja u Srbiji opao je za 12,8%. Ovaj trend je još izraženiji u Vojvodini (-14,7%), a posebno u Srednjobanatskom okrugu (čak -28%). U posmatranom razdoblju demografska slika Zrenjanina je bila prilično sumorna – broj stanovnika u gradu je smanjen za 21,2%! Odnosno, bilo ih je za 28.315 manje, budući da je broj opao sa 133.377 u 1991. na 105.062 u 2023. godini. Područje Zrenjanina čine 22 naselja (grad i 21 selo). Poređenjem podataka iz popisa sprovedenih tokom 1991. i 2022. godine, može se utvrditi snažno demografsko „pražnjenje” kako na urbanom području (-17,4%), tako i u svim selima: Aradac (-21,7%), Banatski Despotovac (-49,7%), Belo Blato (- 41,3%), Botoš (-38,7%), Elemir (-22,3%), Ečka (-34,1%), Jankov Most (-48,4%), Klek (-18%), Knićanin (-37,9%), Lazarevo (-35,3%), Lukino Selo (-50,5%), Lukićevo (-35,8%), Melenci (-28,5%), Mihajlovo (-42,3%), Orlovat (-37,8%), Perlez (-24,8%), Stajićevo (-16,9%), Taraš (-30,7%), Tomaševac (-36,3%), Farkaždin (-39,7%) i Čenta (-12,6%). Dva su osnovna razloga za ovakvo desetkovanje lokalnog stanovništva. Jedan je negativni prirodni priraštaj, odnosno činjenica da više ljudi umire nego što se rađa. Drugi se odnosi na migracioni saldo – više je odseljenih nego doseljenih osoba. Godinama unazad u našoj sredini se beleži više umrlih nego živorođenih. U periodu 2015-2023. umrlo je skoro duplo više ljudi (16.956) nego što je rođeno (8.694). To znači da u toku poslednjih devet godina samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja u proseku ima 918 žitelja manje na godišnjem nivou. Poslednji raspoloživi podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS) za 2023. svedoče i o tome da je stopa prirodnog priraštaja (koja se izračunava kao razlika između broja živorođenih i umrlih na 1.000 stanovnika i izražava se u promilima) u Zrenjaninu iznosila -7,54 ‰, što je lošije od pokrajinskog (-5,98 ‰) i republičkog (-5,44 ‰) proseka. Kada je reč o internim migracijama, Zrenjanin spada u grupu onih teritorija koja beleže izražen negativan saldo. U druge sredine unutar države se od 2015. do 2023. godine ukupno odselilo 14.848, dok se sa drugih područja doselilo 13.370 lica. Sledi da je po ovom osnovu grad u toku poslednjih devet godina gubio u proseku 164 stanovnika godišnje.
Proizilazi da je u posmatranom razdoblju prosečan godišnji gubitak žitelja iznosio 1.082. Tome je najviše (85%) doprinosio negativan prirodni priraštaj, dok je znatno manji deo (15%) posledica internih migracija. Zrenjanin u domaćim okvirima spada u red gradova sa natprosečnim indeksom starenja. Ovaj pokazatelj koji predstavlja odnos broja starog (60 i više godina) i mladog (19 i manje godina) stanovništva je 2023. godine u Zrenjaninu iznosio 1,62, što je više od pokrajinskog (1,47) i republičkog proseka (1,51). Posebno zabrinjava činjenica da se ovaj indikator na nivou Grada dramatično pogoršava. Na popisu iz 1991. godine on je iznosio 0,8, da bi danas bio duplo veći (1,62). Drugačije rečeno, u Zrenjaninu je pre tri decenije starijih bilo za 20% manje, a sada ih ima za 62% više nego omladine. To upućuje na nesumnjivi zaključak da će nas u narednom periodu biti sve manje i manje.