Specijalni rezervat prirode „Carska bara” poveren je na upravljanje zrenjaninskoj ustanovi „Rezervati prirode”, po odluci Vlade Srbije od 7. oktobra. Ova ustanova je to godinama tražila, uputivši i Ministarstvu zaštite životne sredine inicijativu za izmenu upravljača. Ukazivali su na to da je „Carska bara” zapuštena i ugrožena. Njome je, nakon privatizacije Ribarskog gazdinstva „Ečka”, upravljao vlasnik ribnjaka. Stručnjaci „Rezervata prirode” zatekli su Carsku baru u lošem stanju, odnosno onako kako su i očekivali, ističe dr Dejan Jovanov, direktor ove ustanove.
– Perleske bare i Tiganjice više nema, još uvek se vide posledice požara od pre koju godinu, turistički sadržaji su ispod očekivanja za takvu destinaciju. Prvo što preduzimamo je uspostavljanje nadzora ribočuvarske službe i čuvara prirode.
Šta podrazumeva najavljena remedijacija Carske bare?
– Znači nastavljanje izmuljivanja dela korita Starog Begeja, odnosno odstranjivanje mulja prema ušću u kanal Begej. Time će se, uz prethodno otklanjanje uzroka degradacije Carske bare, omogućiti čišćenje i redovno održavanje kanala koji povezuju Stari Begej sa Carskom barom. To obezbeđuje ulazak i mrest ribe. Dotokom vode sprečava se zarastanje Carske bare. Primarni zadatak u zaštiti i razvoju ovog područja biće da se uspostavi optimalni režim voda putem odstranjivanja mulja iz dela Starog Begeja i obnavljanjem hidraulične veze između bara (Tiganjice, Carske i Perleske) i toka reke.
Da li su sada sva zaštićena područja na teritoriji Grada adekvatno zbrinuta?
– Spomenici prirode kojima upravljamo (beli dud u Belom Blatu, Županijski park, hrast lužnjak) jesu u relativno dobrom stanju. Park prirode „Rusanda” zahteva popravku osmatračnica i završetak obeležavanja zaštićenog područja. Tu nemamo problema sa krađama i uništavanjem prirode. Na specijalnom rezervatu prirode „Ritovi donjeg Potisja” najviše se radilo u prethodnom periodu. Tu je odgovornim radom čuvarske službe uspostavljen red, a onda sve ide lakše. Okanj barom u Elemiru upravlja nevladina organizacija. Za stanje koje je loše na tom području čujemo samo indirektno.
Budući da ste povećali obuhvat teritorija o kojima se starate, da li će šest čuvara biti dovoljno da to pokrije? Kakvi su planovi po pitanju zapošljavanja?
– Setite se da se o nama pisalo kao o partijskom preduzeću koje se stara o dva drveta i jednom parku. Od starta smo bili omalovažavani. Mi danas upravljamo sa preko 10.000 hektara zaštićenog područja. Pored tri spomenika prirode, dva specijalna rezervata prirode prve kategorije, parka prirode druge kategorije, zaduženi smo i za ribarsko područje koje se prostire od Bele Crkve pa sve do Mokrina, kao i za Begejsku petlju koja je odnedavno deo ribarskog područja „Banat”.
Sadašnji broj ribočuvara i čuvara prirode je nedovoljan za površine o kojima se staramo. Definitivno smo najveći lokalni upravljač zaštićenim područjima na teritoriji Srbije. Međutim, politika zapošljavanja je i dalje restriktivna i sadrži određena ograničenja što razumem i podržavam. Ali da je zapošljavanje ljudi neophodno, jeste.
Ko još čini tim Rezervata prirode?
– U ustanovi su zaposleni i diplomirani biolog i šumarski inženjer na poslovima zaštite prirode, zatim master hemičar i strukovni master tehnolog na održavanju Begejske petlje. To su sve stručni ljudi sa veoma respektabilnim iskustvom. Ostaje da se reši pitanje još jednog biologa koji nam treba.
UGOVORI SA FAKULTETIMA
Nedavno su „Rezervatima prirode” bili u poseti mladi istraživači iz novosadskog studentskog društva „Josif Pančić”.
– Svake godine radimo najmanje tri istraživačka projekta. Imamo ugovor oko poslovno-tehničke saradnje sa Prirodno-matematičkim fakultetom iz Novog Sada, zatim ugovor o saradnji sa udruženjem „HabitProt” i sa udruženjem studenata Biološkog fakulteta iz Beograda. Ti projekti su tako koncipirani da su dobri i za nas i za našeg gosta. Naučno-obrazovni rad je jedna od naših najznačajnijih aktivnosti. S obzirom na to da planiramo izdavanje monografija o svojim istraživanjima posle nekoliko godina, jako je važno imati kontinuitet rada. To će se primeniti i na Carsku baru – navodi Dejan Jovanov. Dodaje da je naša sredina jedna od najbogatijih sa zaštićenim područjima.
