DR SLAVENKA PETKOVIĆ ĆURIĆ POVODOM SVETSKOG DANA SRCA

Sve češće obolevamo od koronarnih bolesti

U cilju smanjenja broja obolelih, komplikacija, ali i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti Svetska federacija za srce je pre 19 godina ustanovila 29. septembar za Svetski dan srca, kako bi se populacija na planeti, barem tog dana podsetila i informisala o kardiovaskularnim bolestima kao vodećem uzroku smrti savremenog čoveka. Zadatak koji je postavila Svetska zdravstvena organizacija je da se za 25 godina, odnosno do 2025. godine za 25 odsto smanji broj smrtnih ishoda uzrokovanih bolestima srca. Svake godine se postavlja poseban cilj-moto formulisan kao jasna poruka. Ove godine glasi „Budi heroj svog srca”.
Više o ovom danu, bolestima srca, ali i prevenciji, govorila je dr Slavenka Petković Ćurić, kardiolog.

Koji su vodeći uzroci oboljevanja srca?
– Nažalost, u našem regionu su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok oboljevanja, ali i smrti. Srbija je sa Ukrajinom i Rusijom zemlja sa najvećom učestalošću bolesti srca. Prema podacima Nacionalnog registra za akutni koronarni sindrom, u Srbiji 51,7 odsto osoba umre od kardiovaskularnih bolesti, a vodeći uzrok je ishemijska bolest srca.
Najređe kardiovaskularne bolesti su reumatske bolesti srca, 0,1 odsto. Statistički gledano od hipertenzivnih bolesti srca pati 13, od ishemijske bolesti 17, a od ostalih bolesti srca 48,5 odsto. Najdramatičnija je ishemijska bolest, čije su kliničke manifestacije – akutni infarkt miokarda, nestabilna angina, naprasna srčana smrt i ishemijska kardiomiopatija. Od akutnog infarkta miokarda oboli oko 20.000 ljudi u Srbiji, a smrtnost je 40,4 na 100.000 ljudi.

Kakva je situacija u Srednjobanatskom okrugu?
– Srednjobanatski okrug već decenijama ima najveću učestalost oboljevanja od koronarne bolesti poput infarkta srca i nestabilne angine pektoris. S obzirom na poznate faktore rizika za kardiovaskularne bolesti, da bi se bolje procenile rizične grupe i rizik od kardiovaskularnog sindroma, Evropsko udruženje kardiologa je usvojilo više tabela za određivanje rizika. Jedna od efikasnijih jeste skor rizik koja u zavisnosti od procene rizika za oboljevanje već klasifikuje opštu populaciju na nisko i viso korizičnu. Stanovištvo je visokorizično kada se procenjuje kardiovaskularni rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti na desetogodišnjem nivou. To je faza lečenja kada se kardiovaskularna bolest nije ispoljila, osim rizika koje smo konstatovali.

Koji su faktori rizika za kardiovaskularne bolesti?
– Promenljivi faktori rizika su povišeni krvni pritisak, šećer u krvi, masnoće, gojaznost, pušenje, fizička neaktivnosti, visok nivo homocisteina u serumu, dok su nepromenljivi pol, godine života i nasledni faktor. Podjednako je važna i edukacija stanovništva o značaju i prevenciji kardiovaskularnih oboljenja, kao i faktorima rizika na svim nivoima, a koja je kod nas nedovoljna. Neophodno je da se svakodnevno koriste sve mogućnosti edukacije i informisanja o pravovremenoj dijagnostici i značaju lečenja, kako za pacijente, tako i za lekare.

Šta se savetuje kao preventiva?
– Važno je da se jednom godišnje obave kontrolni klinički pregledi sa laboratorijskim analizama kojima se proveravaju parametri koji su poznati kao markeri potencijalnih bolesti. To su preventivni pregledi, u sklopu primarne prevencije i obuhvataju one osobe koje su još uvek zdrave, odnosno kod kojih još uvek nije došlo do razvijanja kliničkih manifestacija bolesti. Pacijenti koji već imaju kliničke manifestacije poput osećaja zamaranja, nedostatka vazduha, osećaja lupanja srca, bola u grudima, oticanja nogu, nesvestice ,,krize svesti”, odnosno dijagnostikovanu bolest – povišen krvni pritisak, povišene vrednosti masnoća u krvi, šećernu bolest, infarkt srčanog mišića, poremećaje ritma rada srca, neki oblik dijagnostikovane srčane slabosti moraju redovno da primenjuju propisanu terapiju po savetu svog kardiologa.
Miroslava Malbaški