Inflacija obara životni standard

Pi še: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Prema zvaničnim podacima, u februaru 2022. godine u odnosu na isti mesec prethodne godine hrana je bila skuplja u proseku za 15,6%. Povećane su cene gotovo svih prehrambenih proizvoda – hleb i žitarice (12,4%), meso (16,2%), ulja i masti (21,5%), voće (14,2%), povrće (31,7%), kafa i čaj (20,5%), bezalkoholna pića (11,8%). Od ostalih proizvoda i usluga koji ključno utiču na nivo našeg životnog standarda, poskupele su i rente za stanovanje (10,3%), održavanje i popravka stanova (13,1%), korišćenje i održavanje vozila (17%), gorivo i mazivo (20,9%), čvrsta goriva za grejanje (11,5%)…
Sa druge strane, prosečna neto zarada u našoj zemlji je u toku 2021. (januar – decembar) bila nominalno veća za 9,6% u poređenju sa istim periodom 2020. godine. Imajući u vidu ovako značajno poskupljenje osnovnih životnih namirnica, povećanje prosečne plate nije dovoljno da bi se moglo govoriti o višem nivou životnog standarda stanovništva u Srbiji tokom prethodne godine. Posebno treba imati u vidu da je medijalna neto zarada za januar mesec 2022. iznosila 53.327 dinara, odnosno da je polovina zaposlenih radnika (više od 1,1 milion) ostvarila zaradu do tog iznosa (manje ili jednako tom iznosu). Istovremeno je prosečna potrošačka korpa iznosila 80.181. dinar.
U manje razvijenim i siromašnijim državama ljudi veći deo svog dohotka izdvajaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (nabavka hrane i pića, stanovanje itd.), dok im vrlo malo ostaje za kupovinu luksuznijih dobara i usluga. Na području EU, u manje razvijenim državama (Rumunija, Bugarska, Portugalija, Hrvatska, Slovačka) za hranu i bezalkoholna pića se izdvaja u proseku oko 12% dohotka domaćinstava, dok se u razvijenim državama (Nemačka, Luksemburg, Holandija, Austrija, Finska, Švedska) za ove namene troši tek oko 5%, u proseku.
Struktura prosečne potrošačke korpe je u decembru 2021. godine u Srbiji izgledala ovako: hrana i bezalkoholna pića (38,4%), stanovanje, voda, struja, gas i ostala goriva (19,8%), transport (7,6%), odeća i obuća (3,8%), komunikacije (2,7%), rekreacija i kultura (6,1%), alkoholna pića i duvan (9,4%), zdravstvo (3,4%) itd. Za osnovne izdatke (hrana, bezalkoholna pića, stanovanje i održavanje stanova, upotreba automobila) troši se blizu dve trećine mesečnog prihoda (oko 65,8%). Upravo su ti proizvodi i usluge poskupeli u proseku za blizu 15% u prethodnoj godini.
Za građane nije najvažnije to kolika im je plata, već koliko dobara i usluga za taj novac mogu da kupe. Imajući u vidu da su u Srbiji najviše poskupele osnovne životne namirnice i da veliki deo stanovništva najviše troši upravo za te namene, može se zaključiti da inflacija obara životni standard. Drugim rečima – manje robe može da se kupi za veću platu.
Da kupovna moć jedne prosečne neto zarade opada, vidi se i po tome što se za taj iznos decembra 2021. u odnosu na isti mesec 2020. godine moglo kupiti manje jestivog ulja (za 14%), šećera (7,5%), svinjskog mesa (7,4%), krompira (25%), kupusa (50%), pšeničnog brašna (12,4%) .