JUDITA POPOVIĆ, ČLANICA SAVETA REGULATORA ZA ELEKTRONSKE MEDIJE (REM)

Nema političke volje za istinito informisanje

Od kada je krajem 2019. postala članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), advokatica Judita Popović ne libi se da javno kritikuje medijsku scenu u Srbiji, ali i rad ove institucije. Kao jedini disonantni ton u Savetu pri donošenju odluka gotovo uvek biva preglasana, zbog čega trpi i neprijatnosti. Pri nedavnom odlučivanju o dodeli nacionalnih frekvencija, Juditi Popović je predsednica Saveta REM-a zabranila da postavi pitanje Tanjugu. Potom ju je predstavnik TV Kurir navodno opsovao, što su potvrdile i njene kolege.
Judita Popović je radila kao profesorka u srednjoj školi, novinarka, sutkinja Opštinskog suda u Zrenjaninu, a duže vreme se bavi advokaturom. Bila je poslanica u dva mandata: 2008. i 2012. godine, a takođe je i obavljala funkciju potpredsednice Narodne skupštine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu.

Odavno tvrdite da se odluke iz nadležnosti REM-a donose van tog tela, ali i navodite da zbog toga ne treba dovoditi u pitanje postojanje ove institucije?
– Ustaljena je praksa u Srbiji da svaka vlast teži tome da kontroliše medije i tako manipuliše javnim mnjenjem, dok REM postaje saučesnik u tome selektivnom primenom medijskih zakona. Uprkos tome sama institucija Regulatora je po ustavnoj i zakonskoj definiciji veoma bitan činilac unapređenja vrednosti demokratskog društva. Ne treba je olako otpisivati. Ukoliko bi postojala jasna politička volja da se dozvoli medijski pluralizam, a ujedno prizna pravo građana na istinito, objektivno, blagovremeno i sveobuhvatno informisanje, REM bi imao kapacitet da zaštiti interese javnosti u oblasti elektronskih medija.
Niste se pokajali što niste podneli ostavku. Kako vidite svoju ulogu u ovoj instituciji?
– Od početka sam svesna svih obaveza, odgovornosti i rizika rada u Savetu REM-a i vremenom se iskristalisala dilema: ostati i boriti se za interes javnosti i uporno insistirati na poštovanju zakona ili dići ruke. Ja sam se odlučila za prvu opciju.
Naveli ste da „i ptice na grani znaju” da u proteklih osam godina televizije Hepi, Pink, Prva i B92 nisu ispunile uslove iz kriterijuma za dobijanje nacionalnih frekvencija, no one su im ipak dodeljene?
– Pomenute televizije pre svega nisu poštovale propise i profesionalne i etičke medijske standarde, zbog čega nisu ni mogle da objavljuju kvalitetan i raznovrstan program. Sama ova činjenica, u koju je svako mogao da se uveri gledajući njihove programske sadržaje, dovoljna je da se zaključi da po Zakonu o elektronskim medijima ne ispunjavaju najosnovnije kriterijume za frekvenciju za nacionalnu pokrivenost.
Da li je REM za vreme vašeg mandata ikada izrekao privremenu zabranu objavljivanja programskog sadržaja?
– Zabrana objavljivanja programskog sadržaja podrazumeva da na pružaoca medijske usluge nisu uticale blaže sankcije poput opomene ili upozorenja. To što je REM izuzetno retko i selektivno koristio tu meru, Radio Grockoj recimo, manji je problem od toga što navedenim privilegovanim televizijama nije oduzeo dozvolu zbog povreda obaveza koja se odnose na programski sadržaj. Tu se misli pre svega na slobodno, objektivno, potpuno informisanje, na zabranu govora mržnje, podržavanja nasilja, zloupotrebe lakovernosti gledalaca i sl.
I dalje ste članica LDP-a? Jesu li vrednosti građanskog društva, antinacionalizma i antiratne ideje nekada imala jače uporište nego danas?
– Ne odustajem od liberalno-demokratske ideje, stoga ostajem u LDP-u. Danas prevladava desničarenje različitih nijansi koje podrazumeva nacionalni konsenzus oko ključnih političkih tema. Nepriznata, neslavna ratna prošlost i ratni zločini činjeni u naše ime sprečavaju prevladavanje prošlosti.
Zbog toga kao društvo tapkamo u mestu, pomireni sa sve izraženijim autoritarizmom i vladavinom jednog čoveka. Pristajemo da se državne institucije marginalizuju, a pravni poredak urušava.
Mnogi danas na „slučaj splav” gledaju kao na (retku) pobedu građana i javnog interesa u Zrenjaninu. Šta se dešava sa suđenjem u ovom slučaju?
– Splav je slavna prošlost, nema ga niti će ga biti, nekoliko desetina građana ovog grada pobedilo je sistem posle punih sedam godina borbe, dokazujući da se i to može. Suđenja su okončana.

Milana Maričić