Kako se trošio gradski novac?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Na prethodnoj sednici Skupštine grada Zrenjanina doneta je Odluka o završnom računu budžeta Grada Zrenjanina za 2021. godinu. Tako je lokalna skupština, kao nadležno telo, „aminovala” način na koji je izvršna vlast lane upravljala finansijama.
Ukupni prihodi i primanja sastoje se od poreskih i neporeskih prihoda, memorandumskih stavki, donacija, transfera i primanja od prodaje nefinansijske imovine. Pri tome, za lokalne samouprave najbitnija su dva najizdašnija poreska oblika – porezi na dohodak i fond zarada i na imovinu. Izdaci iz budžeta lokalne samouprave se mogu razvrstati prema nosiocima rashoda (skupština, gradonačelnik, zdravstvo, osnovno i srednje obrazovanje itd.), zatim prema funkcionalnom principu (za zaposlene, korišćenje roba i usluga, otplata kamata, subvencije, socijalna zaštita, transferi i donacije), dok se u poslednje vreme dele i prema odgovarajućim programima (17 aktivnosti).
Po podacima sadržanim u navedenom dokumentu, prihodi budžeta u 2021. godini su iznosili 45,9 miliona evra, dok su rashodi i izdaci bili nešto viši od 41 milion evra. Ostvaren je višak priliva od 4,6 miliona evra. Saldo gotovine na početku 2021. je iznosio jedan milion evra, a na kraju godine 5,6 miliona evra.
U strukturi prihoda dominantnu poziciju je zabeležio porez na dohodak, dobit i kapitalne dobitke – 22,8 miliona evra, što je blizu 50% od ukupnih budžetskih prihoda.
Činjenica da je prihodovan skoro celokupan planirani iznos kada je u pitanju ovaj poreski oblik ukazuje na to da nije došlo do pogoršanja situacije u pogledu broja zaposlenih radnika i visine njihovih zarada.
To može biti indikator određene stabilnosti zrenjaninske privrede. Kao značajna stavka na prihodnoj strani ističe se i porez na imovinu (7,6 miliona evra). Vredno je istaći da je naplaćeno za 1,6% više ovog poreza nego što je bilo planirano. To može biti rezultat kako rasta vrednosti nepokretnosti (poreske osnovice), tako i veće efikasnosti naplate.
U strukturi tekućih rashoda po visini su se izdvojili oni za zaposlene i korišćenje dobara i usluga. Izdaci za zaposlene iznosili su oko 11,7 miliona evra i činili su blizu 30% od ukupnog budžeta Grada. U domenu tekućeg poslovanja izdvojili su se stalni (2,8 mil. evra), koji obuhvataju troškove platnog prometa i bankarskih usluga, energetskih, komunalnih i usluga komunikacije i sl.
Usluge po ugovoru (oko 4 mil. evra) odnosile su se pretežno na administrativne i kompjuterske i obrazovanje i usavršavanje zaposlenih, informisanje, stručne usluge, reprezentaciju i slično. Na to je u prethodnoj godini potrošeno oko 10% sredstava iz gradske kase. Specijalizovane usluge, na koje je dato 7,5% budžeta (blizu 3 mil. evra), su bile opredeljene na one iz domena poljoprivrede, obrazovanja, kulture, medicine, sporta, te za održavanje auto-puteva, nacionalnih parkova i prirodnih površina, očuvanja životne sredine i dr. Najveći deo tekućih izdataka je finansiran novcem iz sopstvenih izvora, a daleko manji deo sredstavima iz ostalih izvora (transferi, donacije i sl.).