Ko i kada može do plate od 500 evra

Piše: dr Dejan Molnar,
docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

 

Prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto zarada) u maju 2018. godine iznosila je 50.377 dinara, odnosno 426 evra. U odnosu na isti mesec prethodne godine, uzimajući u obzir inflaciju, ona je realno porasla za 4,7 odsto.
Kako je obelodanio Republički zavod za statistiku (RZS), prosečna neto zarada onih koji rade u javnom sektoru (56.268 dinara) veća je za 8.833 dinara (74 evra) od onih koji ne rade u javnom sektoru (47.435). Značajne razlike su pristune i između onih koji rade u preduzećima (pravnim licima) i onih koji su zaposleni kod preduzetnika. Naime, radnici u pravnim licima su u maju ostvarili prosečnu neto zaradu od 451,5 evra, a oni u preduzetničkim radnjama svega 231,8 evra.
U Srbiji je prema podacima RZS u drugom kvartalu 2018. godine bilo zaposleno 2.047.020 ljudi. Od toga najviše u prerađivačkoj industriji (njih 21,7%, odnosno preko 444 hiljade), trgovini na veliko i malo (15,2%, odnosno preko 310 hiljada), saobraćaju i skladištenju (5,7%, odnosno oko 117 hiljada), građevinarstvu (4,6%, to jest oko 95 hiljada). Prosečna neto zarada veoma se razlikuje i prema delatnosti, te je veoma važno imati u vidu kolike su prosečne zarade u onim delatnostima u kojima radi najviše radnika.
U prerađivačkoj industriji, u maju ove godine, zarade su bile na nivou od oko 398 evra, u trgovini na veliko 418 evra, u trgovini na malo 306 evra, u delatnosti saobraćaja i skladištenja 390 evra, a u sektoru građevinarstva 375 evra. Ako saberemo broj zaposlenih u ovim delatnostima u kojima se ostvaruju prosečne zarade ispod proseka, dobićemo broj od skoro milion radnika koji teško da će u skorije vreme uspeti da ostvare toliko željenu zaradu od 500 evra mesečno. Na primer, ukoliko bi njihove zarade nastavile da rastu iz godine u godinu po stopi po kojoj je rasla prosečna zarada u Srbiji u periodu maj 2017. – maj 2018. godine (4,7%), „cilj” od 500 evra mesečno radnici koji rade u delatnosti prerađivačke industrije bi ostvarili za 4,8 godina, oni koji rade u trgovini na veliko za 3,8, a oni u trgovini na malo za 10,5 godina, oni u sektoru građevinarstva za nešto više od šest godina i oni koji rade u delatnosti saobraćaja i sladištenja za 5,3 godine. Jasno je, dakle, da za veliki broj zaposlenih kod nas plata od 500 evra u skorijem periodu nije realna. Poređenja radi, u javnom sektoru je zaposleno oko 607 hiljada radnika i njihova prosečna zarada je oko 476 evra, tako da je jedino za njih plata od 500 evra možda dostižna do kraja godine. Oni koji danas zarađuju više od 500 evra mesečno jesu zaposleni u delatnostima rudarstva, snabdevanja električnom energijom, informisanja i komunikacija i finansijskih usluga i osiguranja, a to je ukupno nešto više od 158 hiljada ili samo 7,7 odsto zaposlenih.