Koliko će gradska kasa biti puna?

Piše: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Pred odbornicima Skupštine grada Zrenjanina je zadatak da usvoje budžet za 2022. godinu. U pitanju je jedan od najvažnijih dokumenata, jer se iz gradske kase finansiraju poslovi iz nadležnosti lokalne samouprave. Od (ne)raspoloživosti tih sredstava zavisi kako će grad funkcionisati, koji će se projekti finansirati, za koje svrhe će se trošiti novac poreskih obveznika…
Budžet odslikava snagu (veličinu) privrede. On predstavlja spisak planiranih prihoda i rashoda grada/opštine, najčešće za period od jedne kalendarske godine. U proračunu lokalne samouprave se prihoduje više sredstava kada preduzeća koja posluju na njenoj teritoriji. Pozitivno deluje i osnivanje novih firmi koje zapošljavaju više radnika. Suprotno, kada firme smanjuju obim poslovne aktivnosti, otpuštaju radnike i/ili im snižavaju zarade, manje se novca sliva u gradsku kasu po osnovu različitih poreza i drugih nameta.
Ukupni prihodi i primanja sastoje se od osnovnih šest stavki: poreski i neporeski prihodi, memorandumske stavke, donacije, transferi i primanja od prodaje nefinansijske imovine. Pri tome, za lokalne samouprave najbitniji su prilivi po osnovu poreza na dohodak i na imovinu.
Rashodi i izdaci iz budžeta lokalne samouprave se mogu razvrstati prema nosiocima troškova (skupština, gradonačelnik, zdravstvo, osnovno i srednje obrazovanje itd.), zatim prema funkcionalnom principu (za zaposlene, korišćenje roba i usluga, otplata kamata, subvencije, socijalna zaštita, transferi i donacije). U poslednje vreme dele se i prema odgovarajućim programima (17 programskih aktivnosti).
Na osnovu podataka sadržanih u „Odluci o budžetu Grada Zrenjanina za 2022. godinu” (dostupan na sajtu Grada) mogu se doneti odgovarajući zaključci o tome kakvo se stanje očekuje u narednoj godini. Poređenjem odgovarajućih stavki u 2022. i 2021. godini stiče se utisak o tome da li će situacija biti bolja ili lošija.
Planirano je da poreski prihodi Grada u 2022. budu viši za 8,29% (nominalno) nego u 2021. godini, pri čemu se očekuje rast priliva po osnovu poreza na dohodak (9,48%) i poreza na imovinu (8,62%).
Na strani rashoda, plan je da oni tekući budu u nominalnom izrazu veći za 13,43%, od čega treba istaći rast troškova za zaposlene od 7,51% i izdataka za korišćenje roba i usluga od 13,9%.
Ono što se uočava je prilično veliki budžetski deficit. U narednoj godini planirani ukupni rashodi i izdaci veći su od planiranih ukupnih prihoda i primanja za čak 1,09 milijardi dinara. Drugim rečima, deficit gradskog budžeta u 2022. godini bi trebalo da iznosi oko 9,3 miliona evra i tako bude veći za oko 2,4 puta nego onaj u 2021. godini (trebalo bi da iznosi oko 3,9 miliona evra).
Plan je da se deficit (minus u gradskoj kasi) u 2022. godini pokrije na sledeći način – 3,9 miliona evra iz kredita (zaduživanje kod domaćih kreditora), 2,6 miliona evra pomoću neraspoređenog viška prihoda iz ranijih godina i oko 2,8 miliona evra na osnovu prenetih neutrošenih sredstava za posebne namene.