Povećano zaduživanje preduzeća – simptom krize?

Piše: dr Dejan Molnar, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Kao izuzetno dobra dijagnostička metoda za ocenu stanja i perspektiva u privredi može da posluži analiza podataka o obimu, dinamici i namenskoj strukturi kredita koje preduzeća uzimaju od banaka. Prema nameni, postoje različite vrste zajmova – investicioni, za izvoz, za obrtna sredstva… Investicioni su dugoročniji i uglavnom se koriste u uslovima povoljnih tržišnih kretanja. Firme pozajmljuju novac od banaka u nameri da ga iskoriste za proširenje proizvodnih kapaciteta i obima poslovanja. Sa druge strane, krediti za likvidnost, obrtna sredstva i refinansiranje su kratkoročniji i kompanije za njima posežu onda kada imaju određenih poteškoća sa izmirivanjem svojih tekućih obaveza. Proizilazi da se situacija u kojoj se ukupno povećanje zajmova u većoj meri zasniva na rastu investicionih, može tumačiti kao povoljna i poželjna, za razliku od one u kojoj dominira rast kredita za likvidnost i obrtna sredstva, jer to po pravilu ukazuje na prisustvo finansijskih poteškoća.
Optimistična predviđanja brojnih eksperata tokom 2023. da će se ključne kamatne stope značajnije smanjiti do kraja 2024. godine su, u najmanju ruku, bila ishitrena. Činjenica da Evropska centralna banka (ECB) i Narodna banka Srbije (NBS) i dalje vode prilično restriktivnu monetarnu politiku snažno pogađa sva preduzeća koja su u procesu otplate zajmova. NBS je do sada nivo referentne kamatne stope snizila samo „simbolično”, sa 6,5% na 5,75%. U pitanju su tri smanjenja od po 0,25 procentnih poena, pri čemu su sva bila prošle godine – u junu (na 6,25%), julu (na 6%) i septembru (na 5,75%).
Shodno potezima monetarnih vlasti, firme tokom prethodnih godinu dana nisu imale većeg oduška u pogledu cena po kojima su pozajmljivale novac od banaka. Aprila 2025. prosečna kamatna stopa na novoodobrene kredite indeksirane u evrima je bila 5,12%, što je nešto manje nego godinu dana ranije (6,89%), dok je u slučaju dinarskih zajmova zabeleženo snižavanje sa 8,35% (april 2024) na 6,6% (april 2025).
Važno je uočiti da je uprkos visokim kamatama, u toku poslednjih 12 meseci došlo do vrlo intenzivnog dodatnog zaduživanja sektora preduzeća. Dugovi privrede prema poslovnim bankama su u aprilu 2025. u odnosu na april 2024. godine bili veći čak za 1,1 milijardu evra, odnosno za 8,06% (povećanje sa 13,5 na 14,6 milijardi evra).
Upada u oči to što je gotovo 690 miliona evra dodatnih dugova od aprila 2024. do aprila 2025. nastalo po osnovu dinarskih zajmova za likvidnost. Ova vrsta kredita zabeležila je ekstreman međugodišnji rast od čak 48%, uprkos tome što je kamatna stopa u tom intervalu u proseku iznosila 7,2%. Istovremeno, rast investicionih zajmova je iznosio 11,5%. Usled toga, udeo kredita za obrtna sredstva u ukupnim zajmovima datim preduzećima u Srbiji danas dostiže čak 47,4%, što je više od udela koji imaju investicioni (42,6%).
Kompanije u Srbiji su prethodnih godinu dana mahom potezale za skupim kreditima za likvidnost kojima restrukturiraju postojeće obaveze. Nadolazeću krizu u realnom sektoru kao da najavljuje intenzivno dodatno zaduživanje prema bankama (+1,1 mlrd. evra) u toku samo jedne godine, naročito u kontekstu činjenice da je tokom perioda 2022-2024. ono bilo duplo manje, odnosno da je u proseku iznosilo oko 500 miliona evra godišnje.