Oštriji uslovi kreditiranja privrede – vesnik krize?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Dobar „lakmus” za stanje (i perspektive) u nacionalnoj ekonomiji mogu biti i podaci o nivou i dinamici zaduživanja države, građana i privrede. U toku 2022. i 2023. godine građani su se dodatno zadužili za oko 860 miliona evra, od čega se oko 52% (450 miliona evra) odnosi na gotovinske kredite. Oni se uglavnom koriste za finansiranje tekuće (svakodnevne) potrošnje, odnosno za održavanje nivoa životnog standarda. Međutim, da stanovništvo sve teže dolazi do novih zajmova i da su banke sve obazrivije prilikom novih plasmana, ukazuje i podatak da je od navedenih 860 miliona evra, čak 690 uzeto u toku 2022, a svega 170 miliona u 2023. godini. To je, pre svega, rezultat pogoršavanja uslova u segmentu stambenih kredita (rast kamatnih stopa, i dalje visoke cene nekretnina) što je dovelo do pada tražnje stanovništva za ovom vrstom zajmova.
Sa druge strane, država se u istom periodu zaduživala prilično dinamično. Javni dug je povećan za čak 5,5 milijardi evra – sa 30,1 milijardi početkom 2022. na 35,6 mlrd. evra krajem 2023. godine. Zanimljivo je da se u sektoru privrede tokom poslednje dve godine beleži najmanji prirast plasmana. Ukupan iznos bankarskih kredita povećan je za oko 600 miliona evra, sa 12,8 (januar 2022.) na 13,4 milijardi evra (januar 2024). Pri tome, u pogledu valutne strukture povećani su devizni i devizno indeksirani zajmovi (+1,3 mlrd. evra), dok su dinarski smanjeni (-700 mil. evra). Rezultat ovakvih tendencija je povećanje udela zajmova sa deviznom klauzulom u ukupnim kreditima sa 78,5% (jan. 2022.) na 84,8% (jan. 2024).
Ako bi se posmatrala samo prošla godina, uočio bi se čak i blagi pad nivoa zaduženosti preduzeća prema poslovnim bankama u iznosu od 64 miliona evra (neto razduživanje). Kada u segmentu rada sa privredom dođe do slabljenja kreditne aktivnosti (a to traje još od polovine 2022. godine), to ukazuje na izvesno usporavanje ekonomske aktivnosti, uprkos tome što se beleži rast BDP-a. On se dobrim delom povećava i usled državnih investicija, kao što je izgradnja infrastrukture (što se načelno može oceniti kao pozitivno). Međutim, bez privatnih (nedržavnih) ulaganja, dugoročan ekonomski rast bi mogao biti doveden u pitanje. Kada preduzeća ne iskazuju potrebu (tražnju) za investicionim kreditima, to znači da se okleva sa novim ulaganjima i projektima, verovatno usled manjka izvesnosti i sigurnosti.
Prema podacima iz Ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za četvrti kvartal 2023. godine došlo je i do izvesnih pooštravanja uslova kreditiranja prema privredi. Na to su uticali povećani troškovi izvora finansiranja, smanjenje konkurencije usled spajanja banaka, kao i povećana percepcija rizika u različitim oblastima – opšta aktivnost, zahtevani kolateral(obezbeđenja), potencijalno problematična potraživanja itd.
Takođe, rigorozniji su postali i uslovi za odobravanje novih zajmova u pogledu maksimalnog iznosa i potrebnih sgarancija. Bankari, dakle, ocenjuju da su plasmani preduzećima postali rizičniji, pre svega zbog problema sa kojima se privatne firme susreću na tržištu (niža likvidnost, sporija naplata, smanjena tražnja itd.). Jedini segment gde se beleži rast je tražnja za zajmovima za obrtna sredstva i restrukturiranje postojećih obaveza, što dovoljno govori o poteškoćama sa kojima se privrednici svakodnevno suočavaju.