Prosvetne vlasti kreiraju (ne)potrebne kadrove

Piše: Dalibor Bubnjević

Tokom svakog juna meseca svršene osnovce i njihove roditelje trese upisna groznica! Budući srednjoškolci vlastite ambicije moraju da usklade sa osvojenim rezultatima na testovima (kombinovani, iz matematike i maternjeg jezika). Nesklad želja i mogućnosti često za rezultat ima patnju deteta. Neretko su i roditelji, čak više od učenika, pogođeni eventualnim neuspehom sopstvenog naslednika.
Celokupni proces upisa u srednje škole prati velika količina licemerja. Ključni kreator navedene atmosfere su prosvetne vlasti koje kreiraju broj odeljenja po školama. Naime, već godinama se govori da će struktura obrazovnih profila biti u skladu sa aktuelnim i budućim potrebama privrede. Brojna su tela formirana kako bi se doprinelo usklađivanju ponude i tražnje za radnom snagom.
Celokupan proces tržišne ekonomije je besprekoran, sve dok se odvija na teorijskom nivou. U realnom životu, situacija je poražavajuća! Javna je tajna da se broj odeljenja formira na takav način da što manje prosvetnih radnika ostane bez posla. Posledično, svedoci smo da pojedine škole stvaraju kadrove isključivo za biro za nezaposlene.
Drugi kočničar suočavanja sa realnošću su roditelji. Za razliku od socijalističkih vremena, danas nije moderno imati dete koje se školuje za majstora. Da stvar bude žalosnija, služba za zapošljavanje vapi upravo za tim kadrovima!