RATARSKA PROIZVODNJA JE SVE ZAHTEVNIJA, TRAŽI PRIMENU STRUKE I NAUKE
Raskorak između ulaganja i otkupne cene
Pšenicom je na području našeg regiona posejano oko 50.000 hektara. To je na nivou višegodišnjeg proseka. Postoje optimističke najave da će prinos biti nešto bolji u odnosu na prethodne godine, ali treba sačekati da kombajni uđu u njive. Jedno je sigurno – žetva ječma bi mogla da počne uskoro – istakla je Zorica Rajačić iz Poljoprivredne stručne službe (PSS) Zrenjanin na tradicionalnom „Danu strnih žita”.
Skupu na oglednim poljima PSS kod Zlatice prisutvovao je veliki broj poljoprivrednika, predstavnika instituta, semenskih kuća, zadruga, kao i učenici zrenjaninske Poljoprivredne škole.
– Na površini od oko 70 hektara, koji su pod pšenicom, ječmom i tritikalama, imamo 69 različitih vrsta žitarica od kojih je pšenica zastupljena sa 55 uzoraka. Naš cilj je da pokažemo koliko je potrebna kvalitetna obrada i primena svih agrotehničkih mera. Proizvodnja je sve zahtevnija, traži značajna stručna i tehnološka ulaganja – kazala je Kristina Salapura, direktorka PSS Zrenjanin.
Naglasila je da farmeri sve više koriste savete i preporuke ove službe, te da to doprinosi da prinosi budu bolji. Navela je da dvadesetak zaposlenih u ovom kolektivu sprovodi edukaciju poljoprivrednika o proizvodnji, ali i o subvencijama kojima država i Pokrajina podstiču paore.
– Ove godiine imam problema na njivama pod pšenicom. Uradio sam dva tretiranja protiv insekata, ali su posle učestalih majskih kiša klas pšenice napale vaši. Prinos ispod četiri tone po jutru u ovakvim tržišnim uslovima i cenama donosi nam gubitak. To ozbiljno ugrožava opstanak gazdinstava koja obrađuju ispod 100 jutara zemlje – kazao je Draško Prijić iz Jarkovca koji pod hlebnim zrnom ima oko 40 jutara zemlje.
Ističe da je ulaganje u proizvodnju u sve većem raskoraku sa izuzetno niskim otkupnim cenama. Dodaje da bi 27 dinara po kilogramu moglo da nadoknadi troškove investiranja. Slično razmišlja i Mirko Stepanov iz Zrenjanina koji je pšenicom zasejao 11,5 jutara oranica. Nada se da će rod biti bolji u odnosu na prethodne dve ili tri godine.
– Veliki problem, posebno za nas manje proizvođače, je niska otkupna cena hlebnog zrna. Ako je ispod 23 dinara za kilogram, onda nemam interes da radim. Koristim seme sa tavana. Da nije tako, u startu bih otišao u debeli gubitak – veli Stepanov.
Usevi na oglednim oranicama PSS na Zlatici su u odličnom stanju i solidnoj kondiciji. Tome je, kako tvrde stručnjaci, mnogo doprinela i blaža klima, bez mrazeva u zimskom periodu. Ističu da je ove godine bilo više i ravnomernije raspoređenih padavina, ali da nedostaje još tridesetak litara kiše, što bi moglo da umanji prinos.
– Uradili smo samo dva značajnija tretmana protiv mrežaste i sive pegavosti. To su bile fungicidne kombinacije gde je biljka bila napadnuta u gornjim slojevima. Početkom ovog meseca zabeležena je pojava vaši. Suzbijanje valja uskladiti sa savetima stručnjaka, budući da je klas u fazi pune zrelosti. Eventualni tretmani u pojedinim slučajevima mogli bi da budu štetni – naglasila je Snežana Parađenović iz Prognozno izveštajne službe PSS Zrenjanin.
Kombajni će krenuti u njive već krajem ovog meseca. Zahvaljujući savremenoj mehanizaciji, žetva bi mogla da bude završena za desetak dana. Paore najviše muči cena. Ovih dana ječmom se trgovalo po ceni od 17 do 18 dinara za kilogram, a pšenica je skuplja dva ili tri dinara.
Nikola Božović