RUŽICA TRIPIĆ, PREDSEDNICA PREKRŠAJNOG SUDA

Najviše je predmeta iz oblasti saobraćaja
Ružica Tripić je karijeru započela u zrenjaninskoj Opštinskoj upravi kao diplomirana pravnica sa položenim pravosudnim ispitom i obavljenim pripravničkim stažom u Opštinskom sudu. Na funkciju predsednice Prekršajnog suda stupila je u januaru ove godine, dve decenije nakon što je izabrana za sudiju tada Opštinskog organa za prekršaje. On je 2010. godine reformom pravosuđa formiran kao sud posebne nadležnosti. Stručnost, nezavisnost, nepristrasnost i dostojanstvo u radu ove ustanove Ružice Tripić navodi kao svoje dužnosti.
– Komisija za vrednovanje rada Prekršajnog apelacionog suda je sve naše sudije ocenila najvišom ocenom, analizirajući broj rešenih predmeta i donetih odluka, vreme izrade odluka, broj potvrđenih, ukinutih i preinačenih presuda, poštovanje rokova i trajanje postupka. Takođe, naš sud je veoma ažuran – imamo mali broj starih predmeta, tako da u ovoj godini nismo predviđeni za kontrolu po tom pitanju od Prekršajnog apelacionog suda – navodi Ružica Tripić.
Kakva je situacija sa kadrom u Vašoj ustanovi?
– Trenutno je angažovano 11 sudija, a 14 bi trebalo, prema odluci o broju sudija u sudovima. Donedavno smo radili sa čak šest sudija manje, ali 2. avgusta na funkcije su stupili Vesna Cvijetković, Slađana Milošev i Bojan Broćeta, naši dugogodišnji sudijski pomoćnici. Zato nam sada na ovoj poziciji nedostaje zaposlenih.
Smatram da je našoj struci potrebno više sudijskih pomoćnika te da u tom delu treba proširiti sistematizaciju poslova. Ukoliko danas nemate pripravnika, nećete sutra imati ni pomoćnika niti sudija. Mnogi mladi završavaju pravni fakultet, ali se većina opredeljuje za advokaturu. Rekla bih da im sudijska struka nije atraktivna uzevši u obzir odgovornost i veliki obim posla, a sa druge strane visinu zarade.

Koji su lane bili najčešći prekršaji?
– Najviše je bilo predmeta je iz oblasti saobraćaja (4.250), zatim javne bezbednosti (570), javnog reda i mira (461), privrede (346). Slede poreski i carinski prekršaji (195). Značajan je porast prekršaja iz oblasti rada: lane je bilo 39 predmeta, a ove godine 146. Zahteve uglavnom podnosi inspekcija rada. Prošle godine takođe smo zabeležili 81 prekršaj iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture i informisanja. Najčešće je reč o propustima u radu škole ili o zahtevima za pokretanje prekršajnog postupka koje protiv roditelja podnose osnovne škole kada deca ne pohađaju redovno nastavu. Uglavnom je tu reč o porodicama koje su otišle u inostranstvo.
Svi prošlogodišnji predmeti iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite i zaštite životne sredine (52) ticali su se odbijanja obavezne vakcinacije dece i zahteva sanitarne inspekcije za pokretanje prekršajnog postupka protiv osnivača ugostiteljskih objekata, frizerskih, kozmetičkih salona i slično. Nismo zabeležili mnogo slučajeva da roditelji odbijaju cepljenje dece, niti je takav trend evidentan prethodnih godina. Zahteve za prekršaj i u ovom slučaju podnosi sanitarna inspekcija.

Koji su najzastupljeniji prekršaji u oblasti saobraćaja?
– Prekoračenje brzine. Postupak pred Prekršajnim sudom se vodi ukoliko je vozačeva brzina u naselju za 30 kilometara na čas viša od dozvoljene, a van naselja viša za 40 km na čas. Kod manjih prekoračenja policija na licu mesta izdaje prekršajni nalog. Sledeći prekršaji po učestalosti jesu: upravljanje vozilom pod dejstvom alkohola i vožnja bez vozačke dozvole.
Kakvo je stanje kada je reč o predmetima sa elementima nasilja u porodici?
– Lane ih je primljeno u rad 36, a rešeno 33, a za prvih šest meseci ove godine primljeno je 20 predmeta i svi su rešeni. Postupamo po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici kada nasilnik prekrši hitnu meru koju mu je policija izrekla – na primer zabranu da prilazi žrtvi ili da se iseli iz stana. Okrivljeni se tada odmah dovodi kod sudije. Samim činom nasilja bave se drugi sudovi. Policijska uprava izriče hitnu meru na 48 sati, a Osnovni sud odlučuje o njenom produženju.
Koliko se primenjuje institut priznanja prekršaja, koji okrivljeni zaključuje sa podnosiocem prekršajnog zahteva?
– Lane je u oblasti saobraćaja zaključeno 1.765 takvih sporazuma, i samo jedan u oblasti privrede. Na primer, za vožnju pod dejstvom alkohola (0,50–0,80 promila) propisana je kazna 10.000–20.000 dinara i zabrana upravljanja vozilom od najmanje tri meseca. Okrivljeni sa Policijskom upravom kao podnosiocem zahteva može zaključiti sporazum o priznanju prekršaja kojim će se nagodi o visini novčane kazne i trajanju zabrane upravljanja vozilom. Policija ima kriterijume za zaključenje sporazuma jer za najteže prekršaje iz oblasti bezbednosti saobraćaja ne može primeniti ovaj institut. Okrivljeni jedino ne može da se nagodi o saobraćajnim kaznenim poenima.
Sud usvaja sporazum ako je u skladu sa zakonom, donosi presudu i time okončava prekršajni postupak. Tada nije dozvoljena žalba. Ovaj institut je znatno doprineo bržem rešavanju predmeta, a takođe i smanjenju troškova vođenja postupka.
Šta podrazumeva kazna rada u javnom interesu?
– U pitanju je neplaćeni rad u korist društva koji se ne obavlja pod prinudom, kojim se ne vređa ljudsko dostojanstvo i ne ostvaruje profit. Za pojedine prekršaje poput nasilničke vožnje propisane su novčana i kazna zatvora, ili pak novčana kazna i rad u javnom interesu.  Pravosnažnu presudu, kojom je izrečena kazna rada u javnom interesu, Sud dostavlja Upravi za izvršenje krivičnih sankcija.
Ona uzima u obzir obrazovanje, radne navike, uzrast, fizička i psihička svojstva okrivljenog i određuje gde će ga uputiti.
Poverenica za izvršenje krivičnih sankcija iz Okružnog zatvora nam je nedavno navela primer kažnjenika koji je po struci keramičar, i koji je radio na bazenu u jednoj opštini. Upravljači ovog sportskog objekta su time bili jako zadovoljni. Kazna rada u javnom interesu je dobar institut, ali i zahteva kontrolu kažnjenog tokom rada.

Milana Maričić