SIBIRSKOM BRESTU TREBALO BI ODUZETI PRIMAT U ZRENJANINU

Prvo jeftin, a posle skup…

Sibirski brest (Ulmus pumila L.) je malo do srednje, listopadno drvo, visine deset do 20 metara i prečnikom debla i do 80 santimetra
Početkom 80-ih godina, zbog lake proizvodnje (iz semena i reznica) i niske cene, počinje masovna sadnja sibirskog bresta u našoj državi. Ovo drvo dobro podnosi presađivanje, orezivanje, formiranje i gradske uslove. Nema posebnih zahteva prema hranljivim elementima u zemljištu, otporan je na sušu, na niske temperature, a brzo i raste. Pokazao se dobrim za jeftino ozelenjavanje novih naselja, uličnih zasada.

KRTO DRVO
I u Srbiji, međutim, brzo smo shvatili da je ova vrsta kratkovečna, da je reč o krtom drvetu, da mu je krošnja loše forme, odnosno nepravilna. Vrsta je invazivna i možda joj je to najveća mana. Zbog lakog raznošenja vetrom i velikog uroda semena brest niče i gde nije sađen, u pukotinama asfalta, betona i pločnika i otuda ih vidno oštećuje.
Usled njegove krtosti, ispod sibirskog bresta se stalno nalaze gomile polomljenog granja, što traži stalno angažovanje radnika komunalnih službi. Usled nepravilnog i visokog rasta, u gustom sklopu, mora se često orezivati. Duže zadržavanje lista u slučaju ranih snegova uzrokuje lomljenja grana, pa su moguće povrede prolaznika ili smetnje za saobraćaj. To takođe zahteva dopunski rad radnika i jasno, uvećava troškove komunalnih firmi.

INVAZIVNA VRSTA
Iako invazivna vrsta, sibirski brest nema negativnih uticaja na ljude, izvor je hrane za ptice i njihovo stanište.
Zbog jakih žila, loma grana, česte potrebe za orezivanjem krošnje, stalni je razlog dopunskih radova i troškova na zelenim površinama. Mada prilikom sadnje ne iziskuje velike troškove, usled naknadnih, dodatnih troškova u održavanju i kratkog veka, računica po one koji ga sade mnogo je gora nego što na početku izgleda.
Otporne, hibridne vrste, kao što su lipa, platan, javor, jasen i druge u početku su skuplje ali daleko dekorativnije, sa dužim vekom i daleko manjim troškovima u održavanju na duži rok.
Ako bi nadležni za ozelenjavanje gradskih naselja o svim ovim okolnostima vodili više računa, pogotovu o trošenju budžetskog novca, sibirski brest će uskoro izgubiti primat koji sada ima u Zrenjaninu. To bi nam se finansijski isplatilo, a drvoredi i dečija igrališta u okviru naselja bila bi mnogo lepša i bezbednija po prolaznike.

  • Zastupljeno u Rusiji i Americi
    U pojedinim delovima Rusije, sibirski brest čini 80 do 95 odsto takozvanih zaštitnih pojaseva. Do 1942. godine, u predelima sa suvom klimom i prerijama, i Amerikanci su zasadili približno 220 miliona sadnica sibirskog bresta. U početku je pokazivao dobre rezultate, ali su u SAD vremenom uočene i brojne mane ovog drveta. Tamošnji stručnjaci za hortikulturu smatraju ga za „ako ne i najgore drvo na svetu….koje kao ukrasno ne zaslužuje da bude bilo gde zasađeno”.

* MARKO MILIŠIĆ,
DIPL. INŽ. ŠUMARSTVA
* Autor je Zrenjaninac, živi na Zelenom polju, pre oko tri decenije bio je tehnički direktor u JKP „Čistoća i zelenilo”, a potom osnovao firmu „Naš vrt”. Sada je penzioner.