SUSRET SA TARAŠKIM VINOGRADARIMA IZMEĐU DVE BERBE GROŽĐA

Nastavljaju porodičnu tradiciju

SUSRET SA TARAŠKIM VINOGRADARIMA IZMEĐU DVE BERBE GROŽĐA
Nema Vinske večeri, programa manifestacije „Banatska bajka”, a da u Gradsku baštu ne dođe Saša Tolmač, predsednik Udruženja vinogradara „Taraški vinogradi”. Nedavno je, zajedno sa Slobodanom Mraovcem, sekretarom Udruženja, bio domaćin večeri na kojoj su predstavljeni „Taraški vinogradi”.
– Trudim se da ne izostanem, pre svega zbog svojih kolega i predstavnika udruženja koji gostuju na ovoj manifestaciji. Razmenjujemo iskustva o vinarstvu i vinogradarstvu i družimo se – kaže za „Zrenjanin” Saša Tolmač.

SREDINA POGODNA ZA VINOGRADARSTVO
Članovi Udruženja „Taraški vinogradi” nisu samo Tarašani, već i žitelji okolnih mesta, ima ih i iz Elemira, Zrenjanina. Vlasnici su vinograda na području taraškog atara, gde je zemljište peskovito i pogodno za vinogradarstvo, pogotovo za bele sorte grožđa.
Zajedno prave planove, pomažu jedni drugima u poslovima oko uzgajanja, berbe i proizvodnje grožđa, proslavljaju Svetog Trifuna, organizuju svake godine „Dane taraških vina” i „Susret vinogradara Vojvodine”. Devetnaesto izdanje ove tradicionalne manifestacije organizovaće, ako okolnosti dozvole, u avgustu u Tarašu, navodi Saša Tolmač.
U Taraškom ataru je oko 15 hektara vinograda, a skoro pola ih je u vlasništvu članova Udruženja. Uglavnom su to vinogradi čiji su čokoti u špalirima visine između 1,60 i 1,80 metara.

GAJE I AUTOHTONE VRSTE GROŽĐA
Jedan od uspešnih vinogradara koji je nastavio porodičnu tradiciju je Slobodan Mraovac, koji živi u porodičnom domaćinstvu sa suprugom, dvoje dece i roditeljima, i za koga je Taraš pravo mesto za život.
– Trudimo se da proširujemo zasad iz godine u godinu. Od oko 400 čokota, koliko smo imali, planiramo da dođemo do četiri-pet hiljada čokota – kaže Slobodan Mraovac.
Stogodišnju tradiciju predaka nastavlja i Milorad Kotlagin sa porodicom.
– Deda se bavio vinogradarstvom, kao i pradeda. U domaćinstvu smo imali kazan koji je služio za uslužno pečenje rakije. Jedno vreme nije bio u upotrebi, a onda sam odlučio da nastavimo. Od oko 600 čokota, nastojimo da proširimo, postepeno, bar do oko 1.200. Uz grožđe, u porodični posao uvodimo i voćarstvo. Iz godine, u godinu, sadimo nove sadnice – priča Milorad Kotlagin.
Gaje slankamenku, koja je autohtona sorta grožđa, zatim sve vrste rizlinga, plamenku, frankovku, bačku, portogizer, kao i hamburg, ali i kaberne i merlo, sve omiljenije sorte mlađih vinogradara u ovom području.
Članovi „Taraških vinograda” zasade vinove loze obrađuju na savremeni način, objašnjava Tolmač.
– Nastojimo da primenjujemo moderne agrotehničke mere, a organizujemo i predavanja stručnjaka – navodi naš sagovornik.
Ne tako davno, taraško grožđe se moglo kupiti i na pijacama. Sada je to ređe, ali su taraška vina sve poznatija.
Naši sagovornici se nadaju dobrom rodu ove godine, zahvaljujući klimatskim uslovima koji su do sada pogodovali grožđu. Jedino da ne bude vremenskih nepogoda.

  • SVE JE VIŠE MLADIH
    Vinogradarstvom se Tarašani bave još od 1750. godine. Danas je pod grožđem na ovom području nešto više od 15 hektara zemljišta. U jednom periodu se činilo da će tradicija vinogradarstva biti zanemarena, budući da je sve više mladih odlazilo u grad, međutim poslednjih godina mladi bračni parovi odlučuju da se posvete vinogradarstvu, obradi postojećih i zasadu novih vinograda. Tako će se održati tradicija gajenja vinove loze duga već dva i po veka.

 

  • SELO RODA I VINA
    U Vojvodini je oko pet hiljada hektara vinograda. Pod vinogradima je na području srednjeg Banata oko dve stotine hektara i svake godine se površine uvećavaju. Ne izostaje podrška Grada Zrenjanina i opština srednjeg Banata u razvoju ovog segmenta poljoprivrede. Sve više se razvija seoski i vinski turizam. Taraš, za koji kažu da je „na kraju sveta”, ali u nabujaloj prirodi kraj Tise, nalazi se na vinogradarskoj mapi Srbije. Nekada poznat po uzgoju kupusa i krompira, danas je ovom mestu i vino pouzdan zaštitni znak. Ali, Taraš je i selo roda, a manifestacija posvećena rodama takođe je na mapi turističkih manifestacija Vojvodine i Srbije.

Tekst i foto: Branka Jajić