AFRIČKA KUGA U ČENTI DESETKOVALA SVINJOGOJSTVO, SLEDI OBNOVA PROIZVODNJE

Momirovi će ponovo napuniti svoje obore

Svinjska zaraza danas prisutna u osam sela Srednjobanatskog okruga, najpre je pogodila Čentu, koja je 23. juna proglašena za zaraženo i ugroženo područje. Od tada su ispražnjeni svi seoski obori i eutanazirano je preko 2.000 grla – od prasića, preko nazimica, pa do krmača prasilja.
– To je veliki šok za paorske porodice, kakve su sve u Čenti i gde proizvodnja svinja ima izuzetnu tradiciju – navodi Nikola Momirov (29). Sa ocem Ljubom vodi porodično gazdinstvo u ovom selu, koje obrađuje šezdeset jutara zemlje. Iz njihovih obora uklonjeno je 40 grla.
Naš sagovornik planira da ponovo zasnuje proizvodnju u toku narednog meseca. Naime, zabrana ponovnog naseljavanja svinja na gazdinstvima sa kojih su uklonjene važi 40 dana – koliko traju mere uvedene na zaraženom području ako nema novih žarišta. To je definisala Uprava za veterinu.
– Naravno, poštovaćemo sve propise. Obnova je teži proces, jer nedostaje sopstvena genetika. No, naša porodica je navikla da uvek ima pune obore svinja i da na tržište plasira stotinak tovljenika godišnje. Dobili smo od države ovih dana odštetu za eutanazirane svinje: za kilogram tovljenika 250 dinara, za prasiće 370 jer su bili nešto teži i za krmače 40.000 po komadu – kaže ovaj ambiciozni poljoprivrednik. Napominje da je njihovo domaćinstvo još pre par godina zaokružilo proizvodnju od „njive do obora”, odnosno da sve što proizvode na sopstvenim oranicama plasiraju kroz stočarsku proizvodnju.

– Ovih dana smo otišli korak dalje pa smo krenuli i sa uzgojem junadi u tovu. Naime, kupili smo teliće i sada je to naš novi posao. Svesni smo da je u uslovima obesmišljenosti primarnih proizvoda usled niskih cena (pšenica, kukuruz, ječam, suncokret) ovakav put samo donekle isplativ – dodaje Nikola.
Sa sumnjom govori o većem obnavljanju stočnog fonda u svom selu. Pribojava se da će tradicionalni svinjokolji u mnogim gazdinstima izostati.
Kao i pre dve nedelje, i dalje je osam sela okruga u kategoriji zaraženih i ugroženih afričkom kugom svinja, pokazuju podaci Uprave za veterinu. U pitanju su: Čenta, Jarkovac, Banatski Dvor, Farkaždin, Perlez, Sečanj (zaraza evidentirana u junu i julu), zatim Stajićevo (1. avgust) i Knićanin (7. avgust).
Ministarstvo poljoprivrede je prošle nedelje saopštilo da je broj žarišta na kojima je dijagnostikovana ova zarazasmanjen za 10 opština. Ističu da se očekuje odjava bolesti na još osam žarišta, ukazujući da mere koje se sprovode na terenu donose rezultate. Prema podacima iz polovine avgusta, afrička kuga je bila potvrđena u 43 opštine, a u zaraženih gazdinstvima ubijeno je 25.971 svinja.
N. Božović

  • ŠNICLA SVE TANJA
    Afrička kuga zahvatila je i neke članice Evropske unije iz kojih ovih dana stižu informacije da u narednim danima svinjsko meso može poskupeti i do 40 odsto. Zasad takvog uvećanja cena nema na našem tržištu, mada je u pojedinim mesarama i trgovinama smanjena ponuda svinjskog mesa. Živa mera prasića je od 450 do 500 dinara, a tovljenika od 250 do 280 dinara za kilogram. Da potrošnja svinjskog mesa u našoj zemlji godinama opada ukazuju i najnoviji podaci Privredne komore – prosečan stanovnik Srbije godišnje pojede samo 16 kilograma svinjetine (a građanin EU 31,8 kilograma). Istovremeno, raste potrošnja pilećeg mesa, koja sada iznosi 18 kilograma godišnje po glavi stanovnika. Takođe, građanin Srbije godišnje prosečno pojede oko tri kilograma junećeg i ribljeg mesa, po čemu smo na začelju u Evropi.
  • PAORI, PRATITE SAJTOVE
    Pojedini čitaoci žalili su nam se da nema nadležnih veterinara na terenu koji bi pojasnili farmerima mere za prevenciju afričke kuge svinja. Ističu kako ljudima najviše znače susreti i živa reč. Međutim, Ministarstvo poljoprivrede građane upućuje da pre svega prate njihov sajt, kao i sajt Uprave za veterinu.
    Na adresu: www.vet.minpolj.gov.rs, odeljak „Afrička kuga svinja aktuelne informacije” upućuje i dr Đorđe Janku, epizootiolog ovdašnjeg Veterinarskog specijalističkog instituta. Navodi da su više puta za medije govorili o ovoj bolesti i da se ljudi najviše tako informišu. Podsećamo, preventivne mere definišu, između ostalog, da se: svinje ne hrane pomijama, izbegava njihovo pašno držanje i postave dezobarijere na ulazu i izlazu u obor.
    A. I.