Čedomir Janjić, tri godine od prvog izbora za gradonačelnika – sumiranje rezultata i planovi za budućnost

Mnogo je urađeno, a još više je posla pred nama

Velika podrška građana na poslednjim izborima potvrda je da dobro vodimo naš Grad, da građani imaju poverenje u našu lokalnu administraciju, ali je činjenica i da neprestano zahtevaju od nas da radimo još više i vratimo Zrenjanin na mesto koje je imao u nekadašnjoj Jugoslaviji, kada je bio jedan od vodećih centara u mnogim oblastima. Ja, pre svega, predvodim tim mojih saradnika, radimo zajedno, i pokušavamo, svako u svom resoru, da afirmišemo Zrenjanin kao dobro mesto za investicije, kao Grad sa razvijenom infrastrukturom, grad sporta, posećenih manifestacija, kao Grad koji mladima nudi dobru perspektivu i mogućnost za zapošljavanje – kaže gradonačelnik Čedomir Janjić sumirajući period od tri godine koliko se nalazi na ovoj funkciji.

Možemo li da izdvojimo neke od investicija koje su obeležile vaš rad u prethodne tri godine?
– Od realizovanih investicija pomenuo bih samo one najznačajnije u privrednoj, komunalnoj, infrastrukturnoj i uslužnoj delatnosti. To su, redom, otvaranje pogona kompanije „Tehnostruture”, treće proizvodne hale „Drekslmajera”, velikog distributivnog centra našeg „Gomeksa”, izgradnja postrojenja za prečišćavanje vode, rekonstrukcija Trga slobode, otvaranje „Aviv parka”. Sve pomenute investicije dovele su i do novih zapošljavanja, a novi izgled Trga slobode i dela najvećeg zrenjaninskog naselja, Bagljaša, doneli su i dodatni kvalitet života u gradu. Zrenjanin danas ima jednu od najvećih i najlepših pešačkih zona u Srbiji, a moram podsetiti i da su najobimniji radovi izvršeni ispod zemlje. Izmeštena je crpna stanica kanalizacije „Centar” koja je decenijama zadavala probleme, rekonstruisana je celokupna podzemna infrastruktura, Trg je postao mesto novih okupljanja, najveći gradski izložbeni i koncertni prostor.
S druge strane, „Aviv park” je u Zrenjanin doneo novi model trgovine i porodičnog šopinga, uz brojne prateće manifestacije, onako kako se to radi i bilo gde na zapadu. Podsetiću da je vrednost te investicije bila čak 30 miliona evra i da je zaposleno više od 300 radnika.

Dočekali smo konačno i analizu vode za piće u kojoj je količina arsena ispod dozvoljenih vrednosti. Da li sada najzad možemo da kažemo da će Zrenjaninci u česmama imati zdravu pijaću vodu?
– Kao što sam to i nedavno rekao, ne mogu da sakrijem zadovoljstvo što je baš ova lokalna administracija, na čijem sam čelu, uspela da reši taj gorući problem, koji je bezuspešno rešavan od 1975. godine. Moram da podsetim da smo 2012. godine nasledili projekat po kome su Grad, odnosno građani, morali da plate 25 miliona evra za gradnju postrojenja i onda još svaki kubik vode po 37 centi. Mi smo sada ovo napravili bez ijednog dinara ulaganja i Grada i građana, kao i našeg Javnog preduzeća, a znatno manje ćemo i vodu plaćati. Cenu vode utvrdiće Skupština grada, postoje indicije da bude rešena i na bazi blok tarifa. Međutim, prethodno je potrebno da se završe sva testiranja, a da nadležne institucije zvanično potvrde da je voda zdrava za piće. Možemo, dakle, da kažemo da će se to desiti vrlo brzo i da će Zrenjaninci u česmama dobiti čistu pijaću vodu na čiji kvalitet sigurno neće uticati vodovodna mreža koja je u sasvim dobrom stanju.

Mnogo dobrih poteza povučeno je u oblasti poljoprivrede. Kroz respektabilan agrarni budžet Zrenjanin je prvi u Srbiji realizovao aktivnosti koje su naišle na odobravanje poljoprivrednih proizvođača.
– U dogovoru sa njima smo i osmislili sve te akcije, kroz neposredne razgovore i obilazak poljoprivrednih gazdinstava upoznajemo se s njihovim problemima i pokušavamo da ih rešavamo. Podelili smo 93 visokokvalitetne junice simentalske rase tokom tri sezone, ove godine po prvi put smo pomogli i 30 pčelara. Podsetiću i na akcije bušenja bunara u atarima, revitalizaciju atarskih puteva i kanala za navodnjavanje na teritoriji Grada, dodelu plastenika povrtarima, besplatno uzorkovanje obradivog zemljišta i savetodavnu ulogu naše Poljoprivredne stručne službe, s kojom imamo sjajnu saradnju i pomažemo im u modernizaciji opreme i uređaja na kojima rade. Poljoprivreda mora biti jedan od zamajaca razvoja ove sredine i sigurno je da je naš agrarni budžet, koji je u jednom trenutku premašio i 400 miliona dinara, potpuno opravdan i neophodan.

U poljoprivredu se očigledno dosta ulaže. Šta je sa investitorima u industrijskim zonama, sa otvaranjem novih proizvodnih pogona?
– Zrenjanin je među prvima u Srbiji pokrenuo projekte otvaranja novih, kompletno opremljenih industrijskih zona. Posle je to učinila gotovo svaka lokalna samouprava i sve one, na različite načine, pokušavaju da privuku investitore. Konkurencija je, dakle, izuzetno velika i mi pokušavamo da, kroz različite pogodnosti i efikasan rad administracije, budemo baš ta sredina za koju će se odlučiti potencijalni investitor. Drago nam je što su oni koji već rade u našim zonama zadovoljni i što neki od njih proširuju kapacitete, kao što je to slučaj sa „Drekslmajerom” i „Fulgarom”, ali i domaćim „Gomeksom” i kompanijom „UM-ING”. Prodali smo određen broj parcela u našim zonama i očekujemo da se na njima podižu pogoni, a u toku su pregovori sa nekoliko većih investitora čije ishode očekujemo, nadamo se, uz pozitivan rezultat, a gotovo je izvestan dolazak belgijske kompanije „T4B”, koja planira da pokrene proizvodni pogon u našem gradu i zaposli 150 radnika.
Ono što na šta želim posebno da ukažem, jeste da smo na sednici Skupštine grada Zrenjanina, krajem septembra, usvojili odluke o izradi plana detaljne regulacije radne zone „Jugoistok – Ečka 2” , na osnovu kojih se ta zona širi na novih 550 hektara namenjenih investitorima. Mislim da ćemo time biti jedna od ubedljivo najboljih industrijskih zona u Srbiji i biti spremni za dolazak novih investitora.

Rekonstrukcija ulica i trotoara, kao i izgradnja biciklističkih staza, naišli su na pozitivne reakcije svih učesnika u saobraćaju – dakle većine građana. Koliko je toga urađeno u prethodnom periodu?
– Mnogo toga, a realizacija značajnih projekata je pred nama. Rekonstruisali smo više od stotinu pedeset kilometara ulica, trotoara, kolovoza i biciklističkih staza i nema nijednog našeg sela u kom bar jedna duža ulica nije dobila novi asfalt. Po dužini biciklističkih staza, od oko 35 kilometara, među vodećim smo gradovima u Srbiji i u tome vidimo i dobru mogućnost razvoja ciklo-turizma. Asfaltirali smo mnoge ulice koje nikada nisu imale asfalt, poput Igmanske, poteza ulica oko Peskare, saobraćajnica u Šećeranskom naselju, nove ulice prema „Aviv parku” i drugih.
U saradnji sa Vladom Srbije krenuli smo sa rekonstrukcijom magistralnog puta Novi Sad-Zrenjanin do Žablja, a sa JP „Putevi Srbije” izgradili smo tri kružne raskrsnice u gradu i krećemo u izgradnju još dve – kod glavne autobuske stanice i na ulasku u industrijsku zonu „Jugoistok”, za šta je to preduzeće ovih dana raspisalo tender.
Završili smo projekat za izgradnju obilaznice oko grada Zrenjanina, rešili imovinsko-pravne odnose i u narednom periodu očekuje nas izgradnja novog mosta na Begeju i dela obilaznice u gradnuličkom ataru, čija ukupna vrednost prelazi 4 miliona evra.
Kada govorimo o izgradnji saobraćajnica, odlična je vest da je nedavno u Vladi Republike Srbije potpisan Protokol za izradu projekta saobraćajnice sa četiri trake Zrenjanin – Beograd i Zrenjanin – Novi Sad.

„Zrenjanin – grad sportova” nekada je bio uobičajen epitet za naš grad, a mnoge činjenice potvrđuju da je on to ponovo…
– Ponosan sam što Zrenjanin sve više potvrđuje taj epitet „grada sportova” i što smo moji saradnici i ja u proteklom periodu učinili velike napore da sport ponovo zauzme mesto koje zaslužuje. Naš Sportski savez grada okuplja čak 170 klubova, u velikom broju sportova, a svake godine, putem konkursa, Grad Zrenjanin delom učestvuje u finansiranju svih aktivnih klubova, sportskih asocijacija i organizacija.
Finansiramo i školski i rekreativni sport, ulažemo u sportsku infrastrukturu, ali nam je želja i da organizujemo što više velikih sportskih događaja i manifestacija. Završili smo izgradnju četiri davno započete sportske sale u selima, u Botošu nakon tri decenije od početka izgradnje, kao i temeljnu rekonstrukciju najstarije sportske hale na Balkanu, našeg Medisona. Očekuje nas izgradnja atletske staze na gradskom stadionu, a nadamo se i realizaciji još nekih projekata, među kojima su i Nacionalni trenažni centar za borilačke sportove i Paraolimpijski centar.
Bili smo uspešni domaćini niza međunarodnih takmičenja i utakmica, a već smo počeli pripreme za organizaciju grupne faze Evropskog prvenstva u košarci za žene 2019. godine. Takvi događaji dobar su način za promociju Grada, popularizaciju i omasovljenje sporta, razvoj sportske infrastrukture, i u tom ćemo pravcu nastaviti i dalje.

Manifestacije u Zrenjaninu i okolini privukle su i goste iz drugih krajeva Srbije, ali i iz okolnih zemalja. Može li Zrenjanin još više da iskoristi svoje turističke potencijale?
– Mislim da su prethodna izdanja „Dana piva” postavila standarde koji su tu manifestaciju definitivno svrstali među najposećenije u Srbiji. Da smo u tome bili dobri, potvrđuje i „Zlatni pehar” Novosadskog sajma koji mi je nedavno uručen za uspešno organizovanu manifestaciju „Dani piva”. Otvaranje Trga slobode za najveće koncerte pokazalo se kao sjajan potez koji je privukao u naš grad veliki broj turista, što je i neko naše opredeljenje za naredni period – privući goste kroz manifestacije, kulturne, privredne, sportske, kroz kongresni turizam, za koji takođe imamo sjajne uslove. Želja nam je i da svako naše naseljeno mesto, osim seoske slave, ima bar još jednu manifestaciju koja će predstaviti njegove specifičnosti i u tome smo uspeli u velikoj meri. Jedan Taraš, na primer, zahvaljujući „Danima roda”, postao je poznat i u evropskim okvirima. Svakako da ima još prostora za razvoj turizma, ali i izgradnju novih smeštajnih kapaciteta.

Šta biste još izdvojili u vezi sa vašim i radom lokalne samouprave? Za taj rad vi ste i nagrađeni.
– Da, drago mi je što su moj, i rad mojih saradnika, prepoznali i ljudi iz drugih sredina, ali i regiona. Od kada sam na čelu lokalne administracije, Zrenjanin je nagrađivan u nekoliko navrata, za uspešno realizovane „Dane piva”, nagrađivani smo i za rad na promociji naših industrijskih zona, a meni je uručeno i Priznanje „Gran pri Biznis samita 2017.” za najboljeg gradonačelnika jugoistočne evrope.
Pomaci su napravljeni u osetljivoj oblasti zdravstvene zaštite, jer se u Zrenjaninu oprema jedna od tri angio-sale u Vojvodini, koja će pacijentima sa akutnim infarktom bukvalno značiti život u fazi oboljenja kada je najvažnije da se što brže reaguje. Otvorili smo i apoteku u jedinom selu koje je dosad nije imalo – u Tarašu. Mnogo je urađeno na polju razvoja IT sektora, za šta imamo potencijal i kvalitetan kadar.
U nekoliko navrata sam govorio da sam izuzetno ponosan na činjenicu da se u samom gradu, posle 200 godina, završavaju čak dva nova hrama, na Bagljašu i Zelenom polju, a hramovi se obnavljaju i grade i u naseljenim mestima na teritoriji Grada. Tri godine unazad pomažemo verske zajednice, a rešili smo problem oko zemljišta za gradnju hrama u Knićaninu, jedinog naseljenog mesta u kom nema crkve ili nije započeta gradnja, kao i u Belom Blatu.

  • NAJLEPŠE GRADSKE SLIKE
    – Mislim da se Zrenjaninu vraća imidž grada koji treba posetiti, videti ga, makar i kratko se u njemu zadržati. Naši gosti, a među njima je i dosta ambasadora, umetnika, sportista, stranih državljana, puni su utisaka i redovno ističu našu gostoprimljivost, zanimljivu arhitekturu i okolinu grada. Moram da istaknem veličanstvenu proslavu Dana vojske i vojnu paradu prošle godine, za čiju smo organizaciju dobili sve pohvale. A svakako najlepši deo mog posla jeste prisustvo događajima u kojima učestvuju najmlađi – dodela Vukovih diploma i stipendija, ples predškolaca, koji smo organizovali prvi u Srbiji, ples maturanata, „Buđenje proleća”, „Evropsko selo”… To su uvek najlepše slike koje u svet odlaze iz našeg grada.

Lj. Stupar