Da li će porasti rate kredita?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Povećavanje kamatnih stopa je mera koja će se sve više koristiti sa ciljem da se obuzda inflacija. Međutim, njihov rast će izazvati kontrakciju privredne aktivnosti, a doneće i brigu onima koji su u procesu otplate zajmova.
Prema podacima Narodne banke Srbije, ukupna dugovanja stanovništva (fizičkih lica) prema bankama krajem maja 2022. godine iznosila su oko 12 milijardi evra. Od toga, blizu 5,5 milijardi (oko 46%) su zajmovi koji su indeksirani/vezani za inostranu valutu (uglavnom za evro). Istovremeno, oko 40% svih zajmova (oko 4,7 milijardi evra) se odnosi na stambene, koji su po pravilu dugoročni. Kamatna stopa na one indeksirane u evrima se formira tako što se na EURIBOR (osnova) dodaje tzv. kamatna marža/margina. Radi se o varijabilnoj (promenljivoj) kamatnoj stopi koja se usklađuje na svakih 3 ili 6 meseci sa promenama tromesečnog ili šestomesečnog EURIBOR-a. EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (engl. Euro Interbank Offered Rate) je dnevna referentna kamatna stopa po kojoj banke jedna drugoj nude novac na međubankarskom tržištu.
Ubrzanje inflacije tokom poslednjih meseci dovelo je do toga da EURIBOR počinje da se povećava. Porast referentne kamatne stope bi mogao da prouzrokuje povećanje mesečne rate za postojeće kredite sa varijabilnom kamatom, odnosno onom koja je vezana za EURIBOR. Od početka 1999. godine, pa do danas visina tromesečnog EURIBOR-a se menjala – maksimalnu vrednost dostigla je oktobra 2008. (5,43%), dok je minimalna zabeležena sredinom decembra 2021. godine (- 0,602%).
Uzmimo za primer dugoročni (stambeni) kredit u iznosu od 50.000 evra, sa (preostalim) rokom otplate od 20 godina. Mesečna rata (anuitet) za ovakav zajam trenutno iznosi oko 264 evra, što znači da bi korisnik tokom perioda otplate banci vratio ukupan iznos kamate od oko 13.400 evra (ukoliko se uslovi ne promene). Međutim, ako bi se obistinilo ono od čega danas svi dužnici strahuju (rast EURIBOR-a), to bi značilo da će korisnici kredita morati da podnesu dodatni teret. Ukoliko bi EURIBOR dostigao iznos od oko 2,5% (koliko je iznosio početkom 2009.), to bi značilo da bi mesečna rata porasla na 340 evra, dok bi zajmoprimac morao da vrati banci čak 31.600 evra po osnovu kamate (što je 2,35 puta više nego po danas važećim uslovima). Navedeni primer slikovito opisuje (i najavljuje) do kakvih poteškoća bi moglo doći u uslovima agresivnijeg rasta kamatnih stopa.
Dodatni rizik kod stambenih kredita je to što su iskazani u evrima, a ne u dinarima. Ako bi došlo do slabljenja dinara u odnosu na evro, mesečne obaveze u dinarima prema banci bi se automatski povećale (iako bi u evrima ostale iste).
Ukoliko bi pored rasta kamatne stope iz prethodnog primera došlo i do promene kursa sa trenutnih 117 na recimo 130 dinara za evro, mesečna rata bi sa oko 31.000, „skočila” na čak 44.000 dinara. Veći rast EURIBOR-a i ozbiljnija deprecijacija (slabljenje) dinara u odnosu na evro bi izazvali još dramatičniju situaciju za dužnike. Oprezno sa zaduživanjem!