DVE TREĆINE PSIHIJATRIJSKIH PACIJENATA NIKADA NE ZATRAŽI STRUČNU POMOĆ

Samoća nije najbolji izlaz

Čovek jako dugo može da trpi probleme jer ne želi nikoga da optereti ili možda nema koga. Patnja, praznina i tuga su velike, a ljudi misle da se to nikada neće popraviti. Tek kada vide da dalje više ne mogu, onda nam se obrate za pomoć. Uz podršku, psiho i farmakoterapiju, pacijenti uviđaju da problemi nisu bili tako strašni, ali da su se našli u ćorsokaku iz kojeg nisu mogli da pronađu izlaz – priča dr Vesela Jašin Laletin, šefica Dnevne bolnice psihijatrije u Opštoj bolnici „Đorđe Joanović”.
Svakog 10. oktobra, ona i njeni saradnici svečano obeležavaju Svetski dan mentalnog zdravlja kako bi se približili sugrađanima i podstakli ih da im se obrate ukoliko imaju psihičke probleme – na primer, ako osećaju da se vrte u krug, ako su nemoćni da reši određeni problem, ako im sve izgleda crno i strašno, objašnjava dr Jašin Laletin.
– Ljudi tada ne mogu noću da spavaju, izgube apetit, interesovanje za druženje, povlače se u sebe, a čovek je društveno biće. Potišteni i nezainteresovani, misle da je samoća najbolji izlaz, ali nije. Zato je važno da shvate da se mentalni poremećaji mogu desiti svakome, i da mogu da se leče – kaže šefica Dnevne bolnice psihijatrije.

MENTALNE BOLESTI NISU SRAMOTA
– Mentalno zdravlje je i dalje najnerazvijenija oblast u zdravstvenoj sferi, a u našem društvu razgovor o psihičkim problemima je stigma. Dve trećine psihijatrijskih pacijenata nikada ne zatraži stručnu pomoć jer se boji da će ih odbaciti okolina – napominje dr Jašin Laletin.
Zbog toga su, verovatno, u Dnevnoj bolnici psihijatrije bili oprezni, kada je jedna pacijentkinja htela da da izjavu novinarima, zamolivši predstavnike medija da sagovornicu ne snimaju direktno i da ne navode njeno ime i prezime.
– Mentalne bolesti nisu sramota, ja nemam problem sa tim. Jako mi je strašno kada vidim kako ima puno ljudi kojima je potrebna pomoć, ali koje je sramota od komšiluka, od svojih – rekla je odmah ona.
Pomoć na psihijatriji zatražila je pre tri godine, a najpre je tri meseca dolazila svakodnevno. Sada jednom nedeljno ide na grupnu terapiju. Ističe da joj je pomoć izuzetno značila.
– Ja sam „pukla”, ali nisam znala šta mi se dešava. Te godine mi je preminuo otac, tako da je verovatno i to uticalo na mene. Imala sam sreću da u porodici imam doktorku neuropsihijatra, koja je prepoznala simptome i savetovala me da dođem ovde. Sada sam naučila da se izborim sa problemima. Osoblje u Bolnici je jako ljubazno i spremno da nas primi u svako doba dana. Kada ima mentalni problem, čovek nije zdrav jer sve potiče od glave – navodi naša sagovornica.

IZBORITI SE SA STRESOM
Učestalost mentalnih i stresnih poremećaja danas je visoka, a neretko su pogođeni i mladi, napominje dr Vesela Jašin Laletin.
– Sve je češća zloupotreba alkohola, čak i na radnom mestu, zatim psihoaktivnih supstanci. Veliki je broj pokušaja i izvršenih samoubistava, naročito na severu Vojvodine, pa i u našem kraju. Ne treba zaboraviti ni da smo društvo starih, koji više ne mogu sami da žive, a čije porodice nemaju načina da im pomognu. I školska deca imaju problema sa mentalnim zdravljem. Kako da pronađu pravi put – roditelji ceo dan rade, nekada i dva posla, nema ih kod kuće – kaže šefica Dnevne bolnice psihijatrije.
Postoje ipak smernice kako se može brinuti o mentalnoj higijeni. Važno je jačati samopouzdanje, verovati u sebe i naučiti da se prilagođavamo mentalnom stresu, kao što su razvod ili gubitak posla, kaže doktorka.
– Treba da pokušamo da živimo zdravo, uz fizičku aktivnost, šetnje parkovima, naročito u lepim danima kao što su ovi. Dobro je pozvati prijatelje na kafu, čuti tuđe i iskazati svoje mišljenje. Kada naiđe problem, ne znači da je to zid koji ćemo srušiti udaranjem glave, već stvari treba sagledati iz više uglova – zaključila je Vesela Jašin Laletin.

M. Maričić