INTERVJU: SIMO SALAPURA O PRVIH 365 DANA NA MESTU GRADONAČELNIKA

Radni dan započinjem rešavanjem problema sa vodom

Kada je pre godinu dana stupio na dužnost prvog čoveka Grada, Simo Salapura se, kako kaže, sugrađanima zavetovao da će svakodnevno raditi na obnavljanju grada, razvoju ekonomije i otvaranju novih radnih mesta. Razume nezadovoljstvo građana zbog problema pijaće vode, ali ne i kritike protiv fabrike guma. Navodi da je lokalna samouprava u proteklom periodu vodila borbu protiv kovida 19, nastojeći da sačuva svako radno mesto.
– Uspeli smo da zadržimo trend rasta. Zajedno smo, uz podršku predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Vlade Srbije i Vlade AP Vojvodine, postavili temelje za bolju budućnost – navodi gradonačelnik Simo Salapura.

Pandemija je obeležila prvu godinu Vašeg mandata – da li je usporila planove lokalne administracije?
– Prethodna lokalna administracija je stekla dovoljno iskustva u borbi protiv virusa. Planovi nam zbog toga nisu poremećeni, samo je realizacija bila otežana. U nameri da olakšamo poslovanje sektorima turizam i ugostiteljstvo, malim trgovcima i preduzetnicima umanjili smo im deo obaveza koje plaćaju Gradu. Danas vidimo da se nisu masovno zatvarale male radnje i ugostiteljski objekti. Uspeh je i to što smo među prvima u Srbiji po broju vakcinisanih i revakcinisanih, ali moramo nastaviti sa cepljenjem.

Šta je od urađenog najznačajnije za građane?
– Posebnu pažnju smo posvetili deci, đacima i studentima. Dva i po miliona dinara opredelili smo za lečenje najmlađih. Obezbedili smo više od 10 miliona dinara za rekonstrukciju i unapređenje rada Ekonomske, Elektrotehničke i Tehničke škole. Završili smo zamenu prozora u OŠ „Jovan Jovanović Zmaj” i to je prva rekonstrukcija na ovom objektu za pet decenija. Regresiramo prevoz do škole svim učenicima putnicima. Otvaramo pripremno-predškolske i jaslene grupe u selima. Stipendiramo najbolje đake i studente – ove godine sa rekordnim brojem stipendija. Nastavljamo uređenje atarskih puteva i podsticaje agraru. Za tu namenu je u prethodnih osam godina investirano oko 100 miliona dinara.

A nove investicije?
– Oko 500 miliona dinara biće uloženo u razvoj infrastrukture. Budžetom za 2022. godinu planiramo još značajnija sredstva. Većinu ćemo investirati u prigradska naselja, kako bismo obezbedili ravnomeran razvoj. Naš grad dobija novu dodatnu vrednost za investitore, s obzirom na to da je u planu autoput, a i obilaznica će konačno biti završena. Potvrđuje to i podatak da smo od prodaje građevinskog zemljišta prihodovali 30 miliona dinara. Nije slučajno da investitori žele baš ovde da kupuju nekretnine i placeve. Trenutno se na deset lokacija grade stanovi. Posle više decenija, fazno krećemo u zamenu vodovnih cevi, najpre u naselju „Ruža Šulman”.

Građani se sve više zanimaju za ekologiju, šta radite na tom planu?
– Prioritet je da omogućimo zdravu životnu sredinu. Građani nam u tome mnogo pomažu. Na svaku prijavu reaguju inspekcije i nema zaštićenih. To smo potvrdili donošenjem rešenja o zabrani rada tzv. kafilerije, kao i u slučaju fabrike u Perlezu. Jedan od najvažnijih ekoloških projekata jeste gradnja prečistača otpadnih voda koja počinje u oktobru. Ovo je posao koji će omogućiti zaštitu prirode i unapređenje zdravlja Zrenjaninaca. Zajedno sa Vladom investiramo 35 miliona dinara u poboljšavanje energetske efikasnosti stambenih objekata. Značajna sredstva ulažemo u pošumljavanje i sanaciju divljih deponija i taj posao će početi u oktobru. Vredi 80 miliona dinara. Odvojili smo i subvencije za kupovinu bicikala.

Izjavili ste da je zbog lošeg rada investitora raskinut ugovor sa fabrikom vode. Koji su dalji koraci?
– Pitanje vodosnabdevanja je najvažniji zadatak gradske vlasti, u čije se rešavanje direktno uključila i Vlada Srbije. Ni mi ni Vlada nismo srećni što projekat fabrike vode italijanskog investitora nije dao rezultat, uprkos tome što su ponudili svetski priznatu tehnologiju prerade. Pitanje pijaće vode u Zrenjaninu nije lako rešivo. Da jeste, jedna od mnogih stranih kompanija koje su tokom prethodnih 40 godina postavljale pilot postrojenja, u tome bi uspela. Zrenjaninska voda, prema pravilnicima Svetske zravstvene organizacije, spada među najteže za prečišćavanje. Svi stručnjaci s kojima svakodnevno razgovaramo slažu se u jednom – potrebno je pažljivo utvrditi sve mogućnosti i onda izabrati rešenje koje će obezbediti pijaću vodu svim građanima Zrenjanina.

Zameraju vam da niste dovoljno angažovani po pitanju pijaće vode?
– Svaki radni dan započinjem temom koja se tiče rešenja ovog problema. Niko u gradu, državi, ili bilo gde drugde u svetu, nema rešenje koje čuva u svojoj fioci i neće da ga implementira. Neophodno je izvršiti brojne analize.

Fabrika guma i autoput su izazvali negodovanje dela javnosti.
– Do sada je u Zrenjaninu u otvorenim pogonima zaposleno više od 10.000 sugrađana. „Linglong” će zaposliti još 1.200. Nejasan je bunt određenih nedobronamernih ljudi – ne znam ko može biti protiv tolikog broja radnih mesta. Kroz plate, poreze i takse, država i grad će prihodovati više od 630 miliona godišnje. Uvereni smo da će u kratkom roku, čim u potpunosti opremimo četvrtu industrijsku zonu, doći novi investitori koji će omogućiti da nezaposlenost svedemo na nulu. Takođe, očekujemo da će izgradnja autoputa Beograd–Zrenjanin–Novi Sad, koja uskoro počinje, još više ubrzati razvoj Zrenjanina.

  • PROMOCIJA SPORTA
    Titula Zrenjanina „Evropski grad sporta 2021” bila je povod za promociju sporta ove godine, ističe gradonačelnik. – Imali smo akcije poput Mini-sajma sporta, Evropske nedelje sporta ili projekta Specijane olimpijade „Igramo zajedno – učimo zajedno”. U Zrenjaninu ima više mogućnosti da se deca besplatno bave sportom, da se rekreiraju na nekom od dvadesetak terena. Sport je potreban svima, tako i deci sa smetnjama u razvoju. Promovisali smo i ovdašnju bogatu tradiciju. Nije slučajno da je Olimpijski komitet odlučio da izložbu „Put pravih vrednosti” nakon Beograda prikaže najpre u Zrenjaninu. Želimo i dalje da budemo mesto stvaranja novih sportista, ali i grad u kojem će se masovni, rekreativni, školski ili sport za osobe sa smetnjama u razvoju stalno unapređivati. Želimo da budemo i mesto vrhunskih sportskih susreta. Već 6. oktobra bićemo domaćini ženskoj rukometnoj reprezentaciji koja igra u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Posle dužeg vremena na tribinama će za reprezentativni meč u našem gradu doći publika. Uskoro kreće i druga faza adaptacije gradskog stadiona.

L. Z.