Kada bi prosečna plata u Srbiji mogla dostići nivo od 500 evra?

Piše: dr Dejan Molnar, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Kupovna moć prosečne plate u našoj zemlji je relativno niska, budući da je januara 2019. godine bilo potrebno 1,29 prosečnih zarada za pokriće prosečne potrošačke korpe (prosečna zarada je iznosila 54.521 dinara, a prosečna potrošačka korpa 70.595 dinara). Čak i da je prosečna plata u januaru bila 500 evra, odnosno oko 59.000 dinara, preračunato po srednjem deviznom kursu za evro tog meseca (oko 117,9 dinara), to i dalje ne bi bilo dovoljno za pokriće prosečne potrošačke korpe – i tada bi bilo potrebno oko 1,2 prosečne plate da bi se pokrili prosečni mesečni izdaci.
Istovremeno, prosečne plate u drugim zemljama iznose (u evrima): u Albaniji (393), BiH (445), Crnoj Gori (512), Makedoniji (385), Bugarskoj (439), Mađarskoj (689), Rumuniji (583), Sloveniji (1.083), Hrvatskoj (855), Slovačkoj (823), Češkoj (930), Nemačkoj (2.302), Austriji (2.324), Italiji (1.758), Francuskoj (2.225), itd.
Koliko je realno da u sagledivoj budućnosti prosečna zarada u našoj zemlji dostigne nivo od 500 evra? Pri tome, vidimo da to u poređenju sa drugim zemljama i nije naročiti uspeh.
Sagledajmo, najpre, kako se kretala prosečna zarada u Srbiji tokom prethodnih 10 godina (2008-2018. godina). Prvo smo za period od 2008. do 2018. godine izračunali prosečnu (neto) zaradu u dinarima po godinama, i to kao prosek ostvarene zarade u januaru i decembru mesecu za svaku godinu u nizu. Potom smo za isti period izračunali prosečan devizni kurs dinara u odnosu na evro za svaku godinu u seriji, na bazi vrednosti evra na dan 01. januar i 31. decembar. Deljenjem prosečnih godišnjih neto zarada u dinarima sa prosečnim nivoom deviznog kursa, formirali smo vremensku seriju podataka o nivou prosečne zarade u Srbiji izražene u evrima tokom perioda 2008-2018. godina.
Ovako izračunati podaci nam govore da je prosečna zarada u Srbiji porasla sa 392 evra u 2008. godini na oko 429 evra u 2018. godini. Ukupan (kumulativan) rast prosečne plate u Srbiji u periodu 2008-2018. godina iznosi oko 9,5 odsto, dok je prosečan godišnji rast svega 0,9 odsto.
Očito da tempo rasta prosečne zarade i nije mogao biti mnogo veći, imajući u vidu da je tokom perioda 2008-2018. godina BDP naše zemlje rastao prosečno godišnje po stopi od oko 1,6 odsto. Plate, dakle, ne bi smele da rastu brže od BDP-a, ukoliko se želi makroekonomska stabilnost, koja je osnova svakog budućeg rasta.
Polazeći od projektovanog rasta BDP-a od oko 4 odsto, može se očekivati da plate rastu po stopi od oko 2 odsto. Ako bi nastavila da raste po stopi od 2 odsto prosečno godišnje (počevši od kraja 2018.), prosečna neto zarada u Srbiji bi dostigla nivo od 500 evra za oko 7,5 godina, odnosno sredinom 2026. godine. Ukoliko bi, pak, prosečna zarada rasla po stopi po kojoj se uvećavala tokom prethodnih 10 godina (oko 1 odsto), nivo od 500 evra bi bio dostignut čak za 15 godina, odnosno tek 2033. godine. Optimističniji scenario, koji podrazumeva rast prosečne plate od 4 odsto godišnje, bi značio da bi se „ciljani” nivo plate dostigao za oko 4 godine tj. krajem 2022. godine.