Kako oživeti sela?

Piše: dr Dejan Molnar, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Opšte je poznata činjenica da je u Srbiji prisutan proces depopulacije. Na osnovu podataka iz Popisa stanovništva može se izračunati da je tokom prethodne dve decenije (2002-2022) broj žitelja opao ukupno za 850.998, odnosno za 11,35%. Interesantno je zapažanje da se najveći deo (čak 87,6%) tog demografskog pražnjenja dogodio u seoskim područjima, dok su gradske sredine izgubile „samo” 12,4% populacije. Drugim rečima, u gradovima je 2022. živelo za 105.114 ljudi manje nego 2002, dok ih je u selima manje za čak 745.884.
Na području Grada Zrenjanina ima 22 naselja (grad i 21 selo). Prema popisu iz 2022, od ukupnog broja žitelja (105.722) u samom gradu živi 63,5% (67.129), dok je u selima nastanjeno preostalih 36,5% (38.593). U toku poslednjih 20 godina zrenjaninsko urbano stanovništvo je smanjeno ukupno za 12.644 (sa 79.773 u 2002. na 67.129 u 2022), dok je broj ljudi u ruralnom području opao za 13.685 (sa 52.278 na 38.593). Proizilazi da je kumulativan pad bio izraženiji u seoskim sredinama (-26,2%) u poređenju sa gradom (-15,85%).
U posmatranom periodu (2002-2022) značajno je smanjen broj meštana u svim selima sa teritorije Zrenjanina: Aradac (-665), Banatski Despotovac (-703), Belo Blato (-443), Botoš (-654), Elemir (-1.018), Ečka (-1.107), Jankov Most (-248), Klek (-722), Knićanin (-650), Lazarevo (-1.077), Lukino Selo (-280), Lukićevo (-668), Melenci (-1.539), Mihajlovo (-330), Orlovat (-586), Perlez (-902), Stajićevo (-288), Taraš (-326), Tomaševac (-553), Farkaždin (-429) i Čenta (-497). Procentualno, najveće „pražnjenje” zabeleženo je u Lukinom Selu (-46,8%), Banatskom Despotovcu (-43,4%), Jankovom Mostu (-39%)…
Posebno zabrinjava činjenica da je pogoršana starosna struktura seoskog stanovništva. Naime, 2002. godine mlađih od 40 godina je u selima na području Grada Zrenjanina bilo 25.346 (48,5% tadašnje ruralne populacije), da bi njihov broj opao na 15.385 (39,9% od ukupnog broja onih koji žive u selima).
Prethodna analiza upućuje na zaključak da se kao jedan od prioriteta u budućoj razvojnoj agendi lokalne zajednice nameće unapređivanje uslova za život i rad na ruralnom području. Raspoloživost prirodnih resursa i potencijala se ne može smatrati ograničavajućim faktorom razvoja, već je to u daleko većoj meri njihovo neadekvatno korišćenje. U tom smislu, napore bi trebalo ulagati sa ciljem da se uslovi za život i rad u selima unaprede i ujednače sa onima koji postoje u urbanoj sredini. To podrazumeva: povećanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, komunalnih usluga, kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja; širenje mreže optičkih kablova; bolju infrastrukturnu i transportnu povezanost sa gradom…
Smisao je da se spreči nekontrolisan odlazak mladih iz sela u grad. To ima nesagledive posledice i ugrožava i efikasnost lokalne privrede kao celine. Treba raditi na njihovom ekonomskom osnaživanju. Reč je o unapređivanju ruralne privredne strukture u korist industrijskih i uslužnih delatnosti, kako bi se ova područja otrgnula od višedecenijske zavisnosti od primarne proizvodnje, koja sama nije sposobna da obezbedi ekonomski opstanak ljudi na selu.