OBELEŽENE TRI DECENIJE OD OSNIVANJA „ZELENOG ZVONA”

Kluba nema, ali osetna je energija Zrenjaninaca

Nove ideje, slobodne misli i dobra muzika iz „Zelenog zvona” širili su se na sve strane. To je ono što nikada neće biti zaboravljeno, i što je samo dobar postament za budućnost – rekao je Željko Bodrožić, predsednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije. On je bio moderator programa „Zvono za Zrenjanin”, održanog početkom nedelje u Kulturnom centru.
U organizaciji pokreta „Novi optimizam” na ovaj način Zrenjaninci i brojni gosti obeležili su 30 godina od osnivanja „Zvona”, prisetivši se kluba koji je po svom kvalitetu bio poznat i daleko van našeg grada.

VEZA ČUVENOG HORA I „ZVONA”
Jedan od primera značajnih kulturnih ideja začetih u „Zelenom zvonu”, pa potom realizovanih, jeste ponovno okupljanje hora „Josif Marinković” 2011. godine da bi obeležili 70. rođendan svog dirigenta Slobodana Bursaća, koji je rano preminuo.
Kako kaže nekadašnji „Josifovac” Vladimir Stojković Coka, u tom trenutku rodila se ideja o horskom festivalu „Slobodan Bursać”. Stojković je direktor te manifestacije koja će se ove godine održati osmi put.
– Od Hora „Josif Marinković” nastalo je 26 ansambala koji su trenutno aktivni u našem gradu, a 2022. obeležićemo 35 godina od osvajanja titule „Hor sveta” u Langolenu – ističe Stojković.
Da je veza između Hora i „Zelenog zvona” uspostavljena mnogo ranije, podsetio je Andrej Bursać, vanredni profesor Akademije umetnosti u Novom Sadu i nekadašnji dirigent „Josifa”.
– Hor je napravio čudo sa mojim ocem. Sa mnom na čelu, nekoliko puta smo nastupali u starom „Zelenom zvonu”. Tada je taj prostor za nas predstavljao oazu nade i mira, stremljenja i očekivanja – kaže Bursać.
Dodaje da Zrenjanin treba da se ponosi što je iz jednog ishodišta kakav je bio „Josif Marinković” proizišao veliki broj horova i dirigenata.

BITI PRISUTAN U JAVNOM DELOVANjU
Mnogobrojnoj publici obratili su se između ostalog: profesorka sociologije Senka Jankov, poljoprivrednik Slavko Vukov i aktivista Dušan Kokot, koji su, kako su istakli organizatori, dobri primeri novog optimizma.
Da je u Zrenjaninu osetna energija ljudi, koji uprkos svemu i dalje veruju da mali koraci koje svakodnevno čine imaju smisla, smatra Senka Jankov, profesorka sociologije u Zrenjaninskoj gimnaziji. Prema njenim rečima, filozofija „Novog optimizma” poručuje da samo istina i hrabrost mogu da dovedu do građanskog društva kojem težimo.
– Duboko verujem da nije dovoljno samo stati i pričati u učionici. Profesor mora da bude primer učenicima i da bude prisutan u javnom delovanju. Tako na svom primeru pokazuje da čovek učenje ne završava u okviru četiri zida učionice – kaže Jankov.
Poljoprivrednik Slavko Vukov aktivizmom na polju prava zemljoradnika bavi se oko tri decenije. Nakon godina borbe i pokretanja sporova, poljoprivrednicima se, kaže on, šalje poruka da u ovoj zemlji nisu poželjni.
– Nadojen sam mučnim pričama o iskustvima mog oca i dede, njihova sudbina ostavila je dubok trag u meni. Nepravda me pokreće. Zato sam pokušavao da se odbranim kako se i meni to ne bi desilo, ali nisam mnogo uspeo – kaže Vukov.
Događaj su upotpunili gosti iz zemlje i regiona, a prisutnima su se obratile Irena Stević i Mina Milanović iz ekipe „Insajdera”. Zahvalnica „Novog optimizma” za karikaturistu Predraga Koraksića Koraksa uručena je njegovoj ćerki Tanji Koraksić, a nakon programa nastupio je muzičar Kralj Čačka.

J. Šormaz
FOTO: Novi optimizam