ODRŽAN TRADICIONALNI DAN POLJA: Očekuje se bolji prinos nego lane

– Karakteristika godine je da je pšenica imala izuzetno dobre uslove za bokorenje, sa veoma povoljnim temperaturama, sve do pre nekoliko dana, i one su najviše odgovarale upravo strnim žitima. Sada će, međutim, toplota skratiti period voštane zrelosti i svakim danom će se otpuštati vlaga iz zrna, čime se bližimo i punoj zrelosti pšenice i za sedam do deset dana može se očekivati žetva – istakla je Zorica Rajačić, stručni vodič i rukovodilac savetodavne službe PSS na tradicionalnom Danu polja strnih žita i ogleda zaštite bilja srednjeg Banata, održanom danas na oglednom polju Poljoprivredne stručne službe na Zlatici pored Lazareva.

Ona je objasnila da su na oglednom polju usevi posejani krajem oktobra ili nešto kasnije, uz iste setvene uslove, sa dovoljno kišnih dana i povoljnih uslova tokom nicanja i bokorenja.
Skupu su prisustvovali brojni poljoprivredni proizvođači, proizvođači sredstava za zaštitu bilja, predstavnici Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i lokalne samouprave.

Ogled strnih žita obuhvatio je ozimu pšenicu, tritikale, ozimi ječam i Delta-agrar pšenicu, a predstavljeni su agrotehnički tretmani i ogledi na merkantilnoj pšenici, ječmu, ovsu, kukuruzu, suncokretu i soji.

– Prinos se uvek kreće u granicama od najnižih do najviših. Prvi otkosi ječma pokazuju da se prinos kreće od 6,7,8 tona po hekataru, međutim to su samo pojedinačne parcele. Kada je reč o pšenici, sada već vidimo da će ranije sorte na većem broju parcela imati bolji prinos u odnosu na prošlu godinu – rekla je Rajačić.
Snežana Parađenović iz PSS govorila je o IPA projekatu prekogranične saradnje Rumunija-Srbija. Reč je o „Integralnom pristupu meteorološkim uslovima”, i zajednički se sprovodi sa Politehničkim fakultetom iz Temišvara. Radi se o praćenju različitih parametara migracije insekata na pograničnom području, sa obe strane granice.
Zamenik gradonačelnika Saša Santovac, istakao je značaj Dana polja i upoznavanja sa sortama poljoprivrednih kultura i tretmanima koji se primenjuju u cilju optimalne proizvodnje.
– Mi smo, kao lokalna samouprava, uvek tu da pomognemo, i rad same Službe i razvoj poljoprivrede, kroz naš agrarni budžet, koji će ove godine iznositi 29 miliona dinara. Ta sredstva će se realizovati kroz različite vrste direktnih subvencija i pomoći, ili posredno, kroz uređenje atarskih puteva, kanala za odvodnjavanje i slično – kazao je Santovac.

U srednjem Banatu oko 50 hiljada hektara je pod pšenicom, što je nešto veća površina od one ustaljene poslednjih šest-sedam godina, i čini oko 11 odsto ukupnih površina pod hlebnim žitom u našoj zemlji. Pod ječmom je uobičajena površina od 5.000 hektara – oko 7 odsto ukupnih površina u Srbiji, koje su na nivou od 90.000 hektara Na Danu polja predstavljene su 55 sorte pšenice, 2 sorte tritikale, i 12 sorti ječma. Kada je reč o semenskim kućama, podjednako su zastupljene i domaće i strane.

M.Malbaški

Foto: Jovan Drndak Njegović