„PČELARSTVO BALINT” PREPOZNATLJIVO NA DOMAĆEM I SVETSKOM TRŽIŠTU

Težak put do najslađeg proizvoda

Janoš Balint iz Mužlje pčelarstvom se bavi duže od četiri decenije, tačnije od 1977. godine. Njegovi preci se nisu zanimali za ova bića koja su od velike važnosti za opstananak biljnog sveta, ali i ljudi. Kako kaže, krenuo je od nule, i što se tiče košnica, ali i znanja.
Za naš list Janoš Balint govorio je o dugogodišnjem radu i iskustvu, problemima sa kojima se pčelari susreću, o tome kakav med kupujemo, koliko su pčele ugrožene, kao i o proizvodima koje plasira na domaće, ali i strano tržište.
– Normalno da je i moj početak bio težak. Kao i u svakom poslu, a možda još i teže, pošto je pčelarstvo veoma kompleksno, složeno zanimanje. Prvenstveno treba dobro poznavati biologiju pčela i njihove zajednice. To je prva stepenica koju morate preći – i ako to preskočite nikada od vas neće biti dobar pčelar. Zatim važno je biti pomalo i veterinar da bi sačuvali vaše pčele od raznih bolesti, pa zaštitar, biolog i na kraju morate izgraditi dobru, uspešnu tehniku pčelarenja kako bi kvalitetno proizvodili robu. Ne kaže se bez razloga, da se pčelarstvo uči do kraja života – započinje priču Janoš Balint.

U ZAJEDNICI JE LAKŠE
U radu i poslu nije sam. Veliku pomoć i podršku pruža mu porodica: supruga Ilona, sin Tamaš i snajka Nora. Proizvodnju koju ima sa više od hiljadu društava pčela odvija se u savremenim Fararovim košnicama.
– Izuzetno mi je drago što moj sin Tamaš nastavlja ono što sam ja davno započeo. Mlad je čovek pun snage i elana, govori nekoliko jezika, dobro barata internetom i savremenim tehnikama i svetla budućnost je pred njim. Glavni proizvod nam je med. Posedujemo punionicu po HCCP standardu i proizvode plasiramo preko lokalnog trgovinskog lanca „Gomeks” koje je prepoznalo domaće proizvođače. Imamo svoju robnu marku i sopstveni brend. Izašli smo iz lokalnih okvira i naša roba se može naći u nekoliko prodavnica zdrave hrane u Zrenjaninu, Novom Sadu, Beogradu, Pirotu, Odžacima i na nekoliko pijaca – kaže naš sagovornik.

POHVALE STRUČNjAKA
Pored meda proizvode propolis, matični mleč i polen. Prema Balintovim rečima, polen i propolis uglavnom plasiraju na nemačko tržište, firmi „Alveks” iz Bremena koja otkupljuje njihove proizvode. Prave razne mešavine na bazi meda, polena, perge, matičnog mleča, a neizostavan je i med u saću koji je izuzetno tražen.
– Posedujemo liniju za preradu voska, odnosno za proizvodnju satnih osnova i liniju za proizvodnju hrane za pčele. U samom vrhu smo srpskog pčelarstva. Stručnjaci koji vrednuju ovaj posao kažu da je „Pčelarstvo Balint” najkompletnije pčelarstvo u Srbiji – ističe ovaj uspešni preduzetnik.
Pašne prilike nisu kao nekad, navodi on. Puno su lošije od kada se koristi hemizacija u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Pesticidi ubijaju pčele a korišćenjem herbicida lišene su zdrave nektarske i polenske paše.
– Jednostavno, teško je danas sačuvati pčele da su u kondiciji i sa njima ostvariti neki profit. U razvijenim zemljama pčelari uglavnom žive od usluge oprašivanja. Primera radi, u Americi se za oprašivanje badema pčelaru plaća po košnici 130 dolara, u Austriji 50 evra, a kod nas svega 5-7 evra. Naš savez SPOS već duže godina vodi bitku protiv trovanja pčela u svojim mogućnostima. Oblast pčelarstva u Srbiji nije do kraja definisana kao u okolnim, uređenijim zemljama. Nedostaje nam pašni katastar i pašni poverenik – tvrdi Balint.

FALSIFIKAT JE TEŠKO PREPOZNATI
Pozdravlja projekat Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) „Naš med” koji mnogo pomaže, naročito u formiranju realne otkupne cene meda.
– Borbu protiv falsifikata SPOS je započeo davno, mislim da je to bilo 2008. kada sam i ja bio član Izvršnog odbora. Kada pogledamo rezultate iskorenjivanja falsifikata, mislim da smo mnogo uspešniji od drugih zemalja ne samo u Evropi nego i u svetu. Moram reći da ne poznajem pčelara koji falsifikuje med, ali iz neznanja i oni prave manje ili veće greške koje utiču na kvalitet njihovih proizvoda. Teško i mi, iskusni pčelari, možemo prepoznati falsifikat; možda po boji ili organoleptički. Jedino mikrobiološkom i hemijskom analizom se sa sigurnošću može utvrditi ne samo falsifikat nego i kvalitet meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Pašne prilike svuda u svetu pa i kod nas sve su lošije i to je jedan od glavnih razloga visoke cene meda. Zakon tržišta je ponuda i potražnja. To se dešava i sa drugim poljoprivrednim proizvodima. Ako se ovaj trend bude nastavio, mislim da će u skorijoj budućnosti kvalitetan med postati luksuz – naglašava Janoš Balint.

  • PČELARSTVO NA VIŠEM NIVOU
    Balint je bio duže od jedne decenije predsednik Društva pčelara „Akac” iz Mužlje. Za vreme njegovog mandata zrenjaninsko pčelarstvo podignuto je na viši nivo. Pokrenuli su i osnovali prvi Festival meda i prvo savetovanje pčelara Srednjobanatskog okruga u našem Gradu. Bio je član Izvšnog odbora SPOS-a i SPOV-a (Savez pčelarskih organizacija Vojvodine). Aktivni je član redakcije časopisa „Srpski pčelar” u kojem je objavljeno nekoliko njegovih stručnih tekstova. Dobitnik je skoro svih najviših priznanja koja se dodeljuju za izuzetne zasluge u pčelarstvu u Srbiji. Može se pohvaliti sa više stotina predavanja održanih u zemlji i inostranstvu.

Miroslava Malbaški