PLANIRANO JE PREČIŠĆAVANJE KANALA BEGEJ I IZMULJAVANJE KORITA – TRAŽIĆEMO I PARTNERA ZA TAJ POSAO

Preko Begeja zapušenog nosa

I ove godine u Zrenjaninu jedan od vesnika proleća, pored pupoljaka i roda, jeste smrad pocrnelog Begeja, koji se oseća u mnogim delovima grada. Protoka Begeja, u koji se izlivaju otpadne vode u gradu, trenutno nema jer je ustava kod Stajićeva morala biti spuštena. Trajno rešenje je da se izgradi prečistač otpadnih voda, a lokalna samouprava planira da do početka 2019. godine odabere privatnog partnera sa kojim će ući u poduhvat izgradnje ovakvog postrojenja.

ZATVARANJE BRANE JE OBAVEZNO
Vodostaj Tise je porastao, tako da je brana kod Stajićeva morala biti zatvorena, što se dešava svake godine kada nabujaju reke dunavskog sliva, objašnjavaju u Javnom vodoprivrednom preduzeću „Vode Vojvodine”.
– Ustava Stajićevo se potpuno zatvara uvek kada je vodostaj Tise viši od vodostaja Begeja. To se radi kako bi se onemogućilo da voda teče kontra, odnosno, iz Tise prema Zrenjaninu i to iz više razloga: kako se ne bi dozvolio ulazak poplavnih voda iz Tise u Hidrosistem DTD i u Grad Zrenjanin. Ne sme se dozvoliti kontra tečenje vode kroz ustavu „Stajićevo”, jer nije sagrađena tako da propušta vodu iz Tise prema Zrenjaninu. Ukoliko bi se voda propuštala u kontra smeru, moglo bi da dođe do rušenja ustave – objašnjavaju u ovom preduzeću.
Međutim, kada se brana kod Stajićeva spusti, Begej stoji, zajedno sa otpadnom vodom koja se u njega izliva, čime se stvaraju neprijatni mirisi. Kada je tokom godine ustava „Stajićevo” otvorena, otpadna voda, koja se uliva nizvodno od grada, prolazi do Tise, tako da se negativan efekat zagađenja ne oseća u meri kao kada je ustava zatvorena, objašnjavaju iz „Voda Vojvodine”.

TRAJNO REŠENJE JE PREČISTAČ OTPADNIH VODA
Vodostaj Tise je u stagnaciji, tako da se očekuje da će u narednim dana moći da se podigne brana, a sa crnom vodom oteći će i neprijatni mirise. Međutim, podizanje brane je samo trenutno rešenje, a jedina prava solucija jeste izgradnja prečistača za otpadne vode. Vlada je odborila projekat javno-privatnog partnerstva za projektovanje, izgradnju i upravljanje postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, koji je podnela zrenjaninska lokalna samouprava. Grad Zrenjanin potom treba da, po odobrenju Komisije za javno-privatna partnerstva i koncesije Republike Srbije, ide u fazu međunarodnog tendera za odabir privatnog partnera, navodi pomoćnik gradonačelnika Duško Radišić.
– U cilju odabira najboljeg rešenja za građane, koristiće se konkurentni dijalog kao postupak javne nabavke. On će omogućiti svim privatnim kompanijama koje imaju iskustva u javno-privatnom partnerstvu da pokažu tehnolška rešenja, kvalitet usluge kao i cene za dati projekat. Po završetku konkurentnog dijaloga, znaće se koja kompanija je ponudila najbolje rešenje. Predviđenom dinamikom konkurentnog dijaloga, početak 2019. predviđen je kao rok da se odabere privatni partner – navodi on i dodaje da je u toku istraživanja tržišta za projekat obavešteno 35 međunarodnih i lokalnih kompanija.

NEOPHODNO I IZMULJAVANJE KANALA BEGEJ
Nakon izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, trebalo bi da usledi i čišćenje kanala Begej. Projektna dokumentacija za ovaj posao biće izrađena u okviru IPA programa prekogranične saradnje sa Rumunijom u projektu „Revitalizacija kanala Begej”. U projektu učestvuju po dva partnera iz obe zemlje, a iz Srbije, to su JVP „Vode Vojvodine” i Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu iz Novog Sada, navode iz „Voda Vojvodine”.
– Predviđeno je da se uradi kompletna dokumentacija za radove na izmuljavanju kanala da bi se dobila građevinska dozvola. Plan je da se nakon ovog IPA projekta i dobijene građevinske dozvole aplicira u narednom periodu za nova finansijska sredstva za izvođenje radova na izmuljenju po ovom projektu.
U okviru pomenutog IPA projekta revitalizacije Begeja, osim izrade dokumentacije za izmuljavanje, sprovešće se i revitalizacija hidročvora Klek i Srpski Itebej, izgradiće se biciklistička staza pored Begeja od Kleka do Srpskog Itebeja, privezište na Begeju u Zrenjaninu, a biće nabavljeni i plovni bageri i plovne kosačice za potrebe održavanja. Takođe, planirana je i nabavka opreme za hidrografsko merenje i dva terenska vozila i IT opreme.
Očekuje se da se tokom 2018. godine uradi kompletna tehnička dokumentacija za izvođenje radova.
– U prvoj polovini 2019. godine planirano je da počnu radovi na izradi biciklističke staze i privezišta u Zrenjaninu, a do kraja 2019. godine trebalo bi da počnu radovi na revitalizaciji hidročvorova „Klek” i „Srpski Itebej”.

  • KONKURENTNI DIJALOG
    Prema Zakonu o javnim nabavkama, konkurentni dijalog je postupak u kojem sva zainteresovana lica mogu podneti prijavu, a sa licima kojima prizna kvalifikaciju (kandidati), naručilac vodi dijalog kako bi pronašao rešenje koje će zadovoljiti njegove potrebe, pozivajući kandidate da podnesu ponude na osnovu usvojenog rešenja.
  • IPA PROGRAM VREDAN 13 MILIONA EVRA
    Cilj projekta „Revitalizacija kanala Begej” iz IPA programa jeste ponovno otvaranje plovidbe na kanalu Begej, koji je sastavni deo Hidrosistema DTD, uz razvoj turizma u ovoj oblasti, unapređenje infrastrukture, povezivanje prekograničnog regiona kroz podizanje nivoa transporta i zaštita životne sredine. Projekat traje 48 meseci, od avgusta 2017. do jula 2019. godine, a ukupni budžet iznosi 13.877.987,41 evra, pri čemu se za srpsku stranu u projektu izdvaja 6.822.654,16 evra. Projekat se finansira sa 85% iz IPA fondova, a sa 15% iz sopstvenih izvora, navode u JVP „Vode Vojvodine”.
  • ZAGAĐUJU I KANALIZACIJA I INDUSTRIJA
    Kako navode u JVP „Vode Vojvodine”, najveći zagađivač Begeja u Zrenjaninu jeste lokalna samouprava, tačnije izlivanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda grada i dela industrije u Aleksandrovački kanal, a zatim u Begej. – Na gradsku kanalizaciju su priključeni industrijski pogoni fabrike ulja „Dijamant”, mlekare, pogoni Naftagasa, skrobara „Almeks”. Osim njih otpadne vode ispušta i kožara „Dafar”, „Prekon”, kafilerija i „Beohemija”. Njihova godišnja količina ispuštene vode bez prečišćavanja iznosi preko tri milona kubnih metara – navode u ovom javnom preduzeću.

Milana Maričić