PREDLOŽENO JE DA JOŠ PET ULICA U GRADU DOBIJU NOVE NAZIVE

Imena ličnosti, a ne organizacija

Komisija za nazive ulica i trgova predložila je promenu naziva pet ulica u Zrenjaninu. Neke od tih ulica nemaju nazive, pa im je položaj dat opisno, dok su neke u vezi sa mestom i pojmovima iz jugoslovenske prošlosti Srbije.
Jedna od ulica kojoj bi se menjao naziv jeste Riješka ulica u Mužlji, koja bi ponela ime Nadežde Petrović, znamenite slikarke.
Nadežda Petrović bila je jedna od prvih srpskih slikarki sa kompletnim akademskim obrazovanjem i iskustvom u Minhenu. Učestvovala je u osnivanju umetničke zajednice „Lada”. Osnovala je slikarsku koloniju u Beogradu, a jedan je od utemeljivača Kola srpskih sestara. Učestvovala je u Prvom balkanskom ratu i Velikom ratu, kao bolničarka. Umrla je od tifusa u valjevskoj bolnici 1915. godine.
Lik Nadežde Petrović prikazan je na novčanici od 200 dinara.

Ulice Mileve Marić i Tihomira Vrebalova
Ime Mileve Marić Ajnštajn trebalo bi da ponese buduća ulica na delu katastarske parcele 15365/82, u zoni „Jugoistok”.
Rođena u Titelu, 1875. godine, Mileva Marić bila je izuzetno talentovana matematičarka. Kao supruga Alberta Ajnštajna dala je velik doprinos uobličavanju njegovih ideja, što je dovelo do postavljanja teorije relativiteta i Nobelove nagrade dodeljene Ajnštajnu. Veruje se da zbog velikih napora u radu na teorijama svog supruga nije završila univerzitetske studije. Posle rastave od Ajnštajna živela je u Cirihu, brinući se za obolelog sina Eduarda.
Delovi parcela 15365/82 i 15367/8, takođe u katastarskoj opštini Zrenjanin 1, dobijaju naziv Profesor doktor Tihomir Vrebalov.
Tihomir Vrebalov rođen je 1924. godine u Melencima. Više decenija bio je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Stručnim i naučnim radom dao je ogroman doprinos proizvodnji hrane u našoj zemlji. Radeći kao direktor Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, profesor Tihomir Tika Vrebalov rukovodio je brojnim projektima i učestvovao u usavršavanju velikog broja stručnjaka. Sredinom 90 – ih godina bio je ministar poljoprivrede. Poznato je da je u to vreme, kao nikada ni pre ni kasnije, bilo poštovano načelo pariteta cena koje je omogućavalo koliko toliko održiv ekononski status primarne poljoprivredne proizvodnje. Spada u najuži krug ljudi koji su delom zadužili svoju zemlju i svoj zavičaj.

Ljudi koji su zadužili zavičaj
Deo državnog puta broj 18, prema Lazarevu, od raskrsnice sa Banatskom ulicom i Temišvarskim drumom poneo bi ime doktora Milana Momirskog.
Doktor Milan Momirski rođen je u Zrenjaninu 1930. godine. Doktorirao je na Mašinskom fakultetu u Beogradu, a radni vek proveo je u Višoj tehničkoj školi i na Tehničkom fakultetu u Zrenjaninu. Pokrenuo je i unapredio rad obe akademske institucije i podigao niz generacija inženjera. Velik doprinos dao je industriji, radeći kao tehnički direktor i savetnik u „Metalprogresu”, gde se formirao u vodećeg stručnjaka za projektovanje i osvajanje proizvodnje mašina za remont motora i alatnih mašina.
Naziv ulice Narodnog fronta (nalazi se između Trga slobode i ulice Brigadira Ristića u centru grada), promenio bi se u doktora Slavka Županskog.
Doktor Županski poznat je u istorijskoj nauci i publicistici kao narodni tribun, predsednik Srpskog narodnog odbora u jesen 1918. i učesnik Velike narodne skupštine u Novom Sadu, koja je donela odluku o prisajedinjenju Srba, Banata, Bačke i Baranje, Kraljevini Srbiji. Zaslužan je za mirno preuzimanje vlasti u tadašnjem Bečkereku, kada je svim građanima garantovana sloboda, bezbednost i imovinska sigurnost.
Pripala mu je čast da lično dočeka zapovednika Gvozdenog puka Vojske Kraljevine Srbije „Knjaz Mihajlo”, brigadira Dragutina Ristića, 17. novembra 1818. godine.

GRAĐANI DOSTAVLjALI PREDLOGE
Građani i pravna lica mogli su dostavljati sugestije, predloge i mišljenja u vezi sa izmenom naziva ulica, koje je predložila Komisija. Predlozi su se mogli podneti u roku od 15 dana od dana objavljivanja (do 17. juna) u pisanoj formi, u pisarnici Gradske uprave.

M. S-n.