PREVENTIVNIM PREGLEDIMA I ADEKVATNOM TERAPIJOM PROTIV DIJABETESA

U Zrenjaninu godišnje 500 novoobolelih

Šećerna bolest peti je vodeći uzrok umiranja u Srbiji. Procenjuje se da skoro pola miliona odraslog stanovništva zna da ima dijabetes, a da on kod oko 250 hiljada još uvek nije dijagnostikovan. Često se otkriva slučajno, kad je bolest uznapredovala i komplikacije nastupile, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje „Milan Jovanović Batut”.
U Zrenjaninu se svake godine zabeleži i do 500 novih slučajeva oboljevanja. Savetovalište za dijabetes u okviru Doma zdravlja trenutno broji skoro 12 hiljada kartona i ima oko 1.100 preddijabetesnih pacijenata koji su na stalnom praćenju, poručuju iz ove ustanove.

OBRATITI PAŽNJU NA SIMPTOME
Prema rečima dr Biljane Sekulić Reljin, načelnice Službe opšte medicine u Domu zdravlja, rizici oboljevanja su nepravilna i prekomerna ishrana sa dosta ugljenih hidrata i zasićenih masti, zatim gojaznost i nedovoljna fizička aktivnost. Takođe, uzrok mogu biti i druge bolesti ili lekovi koji utiču na poremećaj metabolizma glukoze.
– Dijabetes se može rano otkriti već u sklopu preventivnih pregleda koji se rade kod izabranog lekara ili u okviru akcija u sklopu Preventivnog centra. Sama gojaznost, pogotovo trbušna, merenje indeksa telesne mase – BMI, obima struka može da postavi sumnju da se radi o insulinskoj rezistenciji – kaže dr Sekulić Reljin.

Ukoliko se oseti učestala žeđ, mokrenje, stalna glad, a u nekim slučajevima i slabljenje, potrebno je odmah uraditi laboratorijske analize i dalje tragati za dijagnozom.
– Kada pacijent dođe sa uputom izabranog lekara, radimo preglede i po potrebi dopunsku dijagnostiku. Kako bi se razgraničio preddijabetes od dijabetesa, upućuju se na test opterećenja glukozom – kaže načelnica.

EDUKACIJE PACIJENATA
Dr Sekulić Reljin objašnjava da se u Savetovalištu za dijabetes u okviru Doma zdravlja uključuju oralne, insulinske i inovativne terapije. Zatim se na pojedinačnim razgovorima pacijent edukuje o pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i komplikacijama bolesti. Sestre koje su deo tima, obučavaju ih za primanje insulinske terapije, korišćenje aparata za merenje šećera u krvi, kao i za vođenje dnevnika samokontrole i kalorijskog unosa.
– Savetovalište svakog radnog dana radi u prepodnevnoj smeni i godišnje ga poseti više od pet hiljada pacijenata. Naši timovi redovno prate edukacije iz dijabetologije i znanje primenjuju u Savetovalištu – ističe doktorka.

Naša sagovornica podseća da je dijabetes hronična bolest koja prvenstveno dovodi do komplikacija na krvnim sudovima, naročito ako se pacijent ne pridržava higijensko– dijetetskog režima i terapije.
– Kasno otkrivanje i zapuštenost u lečenju, između ostalog, dovodi do infarkta, šloga, slepila, bubrežnih oštećenja, koja se završavaju dijalizom češćih urinarnih i gljivičnih infekcija, amputacije ekstremiteta, ubrzane ateroskleroze i demencije – upozorava dr Sekulić Reljin.

J. Šormaz

  • PODIZANJE SVESTI O DIJABETESU
    Društvo za borbu protiv šećerne bolesti prošlog vikenda na glavnom gradskom trgu organizovalo je akciju besplatnog merenja šećera u krvi, pritiska i indeksa telesne mase. Pozivu se odazvalo 212 sugrađana. Njih osam upućeno je na dalje preglede, jer im je zabeležen povišen nivo šećera, kaže Lazar Erne, potpredsednik Društva.
    Povodom Svetskog dana borbe protiv dijabetesa,14. novembra je u holu gradske kuće Društvo realizovalo i besplatnu akciju za zaposlene u javnom sektoru, kojoj se odazvalo oko 100 sugrađana.
    – Na ovaj način podižemo svest o dijabetesu, ističemo važnost prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Učestvovali su i sugrađani kojima je dijabetes već dijagnostikovan, kako bi se prekontrolisali – kaže Lazar.
    Podseća da postoje tri vrste šećerne bolesti. Pacijenti koji boluju od tipa 1 zavise od insulina i moraju ga primati svakog dana. Najveći broj dijabetičara boluje od tipa 2 i oni primaju oralnu terapiju, dok u tip 0 spadaju gojazne osobe koje su u preddijabetnom stanju i neophodno je da zbog zdravlja promene stil života, zaključuje naš sagovornik.