Rebalans gradskog budžeta – suočavanje sa realnošću

Piše: dr Dejan Molnar,
vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu

Budžeti lokalnih samouprava u Srbiji su podneli veliki teret tokom pandemije. Najnoviji agregatni podaci o javnim finansijama gradova i opština objavljeni su u „Biltenu javnih finansija br. 193“, kojeg izrađuje i publikuje Ministarstvo finansija. Na osnovu tih primarnih podataka može se izračunati da je u toku prva tri kvartala 2020. godine (period januar-septembar) došlo do pada poreskih prihoda lokalnih samouprava od oko 5,6 milijardi dinara, odnosno 3,92% u odnosu na isti period prethodne godine. Najveće smanjenje, od oko tri milijarde dinara (3,31%), zabeleženo je u kategoriji porez na dohodak građana. Slede drugi porezi (u pitanju su fiskalni monopoli i razne vrste komunalnih taksi) koji su niži za oko dve milijarde dinara (pad od čak 16,38%) i porez na imovinu koji je manji za oko 600 miliona dinara (smanjenje od 1,52%).
Gradska vlast u Zrenjaninu je konačno izašla sa predlogom rebalansa gradskog budžeta za 2020. godinu. Kako su „prošle“ javne finansije Zrenjanina tokom godine koju je obeležila pandemija?
Na osnovu podataka sadržanih u dokumentu pod nazivom „Odluka o izmenama i dopunama odluke o budžetu grada Zrenjanina za 2020. godinu“ (kraće: rebalans budžeta), može se izračunati da će poreski prihodi Grada Zrenjanina u 2020. biti za 7% niži od planiranog iznosa. Pri tome, prihodi od poreza na dohodak građana će biti manji za 7,32%, od poreza na imovinu za 4,55%, dok će ostali poreski prihodi biti smanjeni čak za 19,2%. Manji od planiranog će biti i neporeski prihodi i to za 17,9%, kao i donacije (od drugih država i međunarodnih organizacija) za čak 82,4%.
Sabiranjem ovih smanjenja dolazi se do saznanja da će u 2020. godini poreski prihodi biti za oko 2,2 miliona evra manji, neporeski prihodi za oko 900 hiljada evra niži, a donacije iz inostranstva smanjene za oko 500 hiljada evra u odnosu na planirane iznose (ukupno po ovim osnovama oko 3,6 miliona evra manje u gradskoj kasi). Na osnovu toga može se zaključiti da će u budžetu Grada u 2020. godini doći do natprosečnog procentualnog smanjenja svih kategorija poreskih prihoda koji se evidentiraju u kasama lokalnih samouprava (porez na dohodak građana, na imovinu, ostali porezi).
Zbog manjih budžetskih sredstava, čak za osam od ukupno 17 programskih aktivnosti će u 2020. godini biti manje novca nego što je planirano. U tome prednjače programi Zdravstvena zaštita (-37,53%) i Lokalni ekonomski razvoj (-37,1%), a slede ih Razvoj turizma (-33,9%), Srednje obrazovanje i vaspitanje (-12,6%), Opšte usluge lokalne samouprave (-8,3%), Razvoj sporta i omladine (-7,9%), Organizacija saobraćaja i saobraćajna infrastruktura (-3,7%) i Osnovno obrazovanje i vaspitanje (-1,3%).
Pošto je budžet ogledalo privrede, na osnovu iznetih podataka, nalaza i ocena u vezi sa poreskim prihodima i primanjima u budžetu lokalne samouprave Zrenjanin, nedvosmisleno se može zaključiti da je tokom 2020. godine zrenjaninska privreda „trpela“, te da podnosi težak teret usled posledica izazvanih pamdemijom korona virusa. Zabrinjava činjenica da se najviše (u relativnom izrazu) štedelo na programima koji se odnose na dostupnost primarne zdravstvene zaštite i u oblasti javnog zdravlja, kao i u domenu poslova povezanih sa kreiranjem stimulativnog poslovnog i investicionog ambijenta.