SRBIJA ULAŽE DESET MILIONA EVRA U SEKTOR INFORMACIONIH TEHNOLOGIJA

Da kvantitet ne ugrozi kvalitet

Prema najavama ministarke državne uprave i lokalne samouprave Ane Brnabić, Srbija bi u narednim godinama trebalo da uloži deset miliona evra u razvijanje i jačanje sektora informacionih tehnologija (IT), a kao jedan od gradova sa velikim potencijalom pominje se i Zrenjanin. Sa takvom pozicijom na IT mapi Srbije slaže se Vladimir Kovač, predsednik IKT (informaciono-komunikacione tehnologije) klastera u našem gradu.
– Kadrova nema dovoljno, i to je jedan od ciljeva našeg klastera, da u narednih par godina stvorimo takvu klimu i uslove u Zrenjaninu da dobijemo hiljadu kvalitetnih IT stručnjaka. Rešenje je sadržano u našoj misiji: unapređenje sektora za informacione tehnologije u Zrenjaninu, jačanjem kapaciteta obrazovnih institucija, kako za formalno tako i za neformalno obrazovanje IT kadrova, promovisanje grada kao povoljne lokacije za obrazovanje i život IT kadrova i stvaranje dobre klime za poslovanje kompanija čija su delatnost informacione tehnologije u Zrenjaninu – ispričao je Kovač za list „Zrenjanin”.
U našem gradu rade „Levi9”, „Vega IT”, čiji su razvojni timovi u Zrenjaninu a sedišta u Novom Sadu, dok je firma „Konsaltir” iz Švajcarske ceo svoj tim ovde stacionirala. Više od deset godina posluje i „Ju tim softver”.
– Postoji i izvestan broj drugih, manjih firmi koje se posredno ili neposredno bave nekom od delatnosti koje spadaju u IKT sektor i veliki broj takozvanih frilensera, tj. stručnjaka koji od kuće rade za klijente u Srbiji ili u svetu. Dakle, imamo nekoliko desetina zaposlenih u ovom sektoru u gradu – naveo je predsednik IKT klastera.

Prva briga kvalitet
Ono što poslodavci iz IT sektora vide kao najveći problem je nedostatak dovoljno stručnog kadra u Srbiji.
-Ukoliko Akcioni plan donese promene koje su najavljene, a to su povećanje broja stručnog IT kadra, i/ili poboljšanje kvaliteta nastave u pojedinim visokoobrazovnim institucijama, mislimo da takav akcioni plan ima smisla i da bi takve aktivnosti Vlade RS mogle značajno da pomognu našem sektoru – izjavila je Maja Božić iz kompanije „Vega IT”. Na pitanje koje su opasnosti takvog sistema, ona poručuje da kvantitet ne sme da ugrozi kvalitet.
– Problem ne leži samo u broju ljudi koji su studirali informacione tehnologije, nego i u znanju i tehničkim veština koje poseduju posle studija. Ne bi bilo dobro naglo povećanje broja ljudi koji su se specijalizovali iz oblasti informacionih tehnologija bez održavanja kvaliteta najboljih visokoobrazovnih institucija, i da se pri tome ne poboljša kvalitet nastave na fakultetima na kojima on trenutno nije na zadovoljavajućem nivou – obrazložila je Božićeva, a takav stav o toj temi ima i dr Dejan Molnar, docent na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Prema procenama u koje je imao uvid, Srbija je u domenu informacionih tehnologija ostvarila izvoz u vrednosti od 344 miliona evra u 2014. i 455 miliona evra u 2015. godini, dok je prosečna godišnja stopa rasta ovog pokazatelja u periodu 2010-2015. iznosila čak oko 25 odsto.
-Pri tome, dostignut je nivo izvoza od oko 50 evra po stanovniku, što je i dalje niže od proseka država centralne i istočne Evrope (koji iznosi oko 90 evra). Sa druge strane, udeo izvoza IT sektora u BDP-u u našoj zemlji je na nivou od preko jedan odsto, što je značajno povećanje u odnosu na prethodni period – sa 0,4 odsto BDP-a u 2010, na oko 1,3 procenata BDP-a u 2015. godini – napisao je dr Molnar u svojoj kolumni u listu „Zrenjanin”.

Razvojna poluga
Dr Molnar se slaže da je reč o brzorastućoj delatnosti, koja bi mogla i da ostvaruje dinamičan rast i nadalje, uz adekvatnu podršku države.
– Korisno bi bilo da se ljudi iz ovog sektora odluče da žive u našem gradu i da svoje preduzetničke aktivnosti obavljaju odavde. Multiplikatorski efekti bi bili od posebne važnosti, jer su u pitanju ljudi koji ostvaruju natprosečne zarade koje bi trošili na lokalnom tržištu što bi bila razvojna poluga za druge delatnosti zastupljene u gradskoj privredi, recimo u ugostiteljstvu, trgovini, sportu i rekreaciji, različitim uslugama i nekretninama – poručio je dr Molnar.

„Vebiz” kao podrška gradu
Zrenjanin se nalazi na IT mapi Srbije, ali i regiona, a deo zasluga nosi i „Vebiz” (Webiz), u proteklih pet godina najveća IT konferencija u Srbiji, sa takođe značajnim odjekom u regionu.
– Okupljanje celokupne srpske IT scene, kao i gostiju iz sveta, svakako da može da doprinese daljem pozicioniranju Zrenjanina kao jednog od centara IT industrije. Osnivanje klastera u Zrenjaninu sigurno da će doprineti i naše manifestacije, a najviše kroz realizaciju nekih novih programskih sadržaja poput okruglih stolova, javnih tribina – ocenio je Vladimir Kovač, organizator najpoznatije IT konferencije u regionu.

Suzana Kokavski